Dobar ministar bi to riješio: Gavrilo Grahovac u Art kvart razgovoru o finansiranju filma Jasmile Žbanić

Jedan od najdugovječnijih i najutjecajnijih aktera kulturne politike u Bosni i Hercegovini, bivši federalni ministar kulture Gavrilo Grahovac, gostovao je u emisiji Art kvart – razgovor. Nakon višegodišnje medijske tišine, Grahovac je otvoreno govorio o stanju kulture danas, ulozi politike, odgovornosti institucija, ali i konkretnim problemima finansiranja filma, uključujući i projekte Jasmila Žbanić.

Povlačenje iz javnosti i osvrt na ministarski period

Grahovac ističe da se iz javnog života povukao još 2011. godine, nakon odlaska u penziju i napuštanja politike.

„Povukao sam se da ne smetam onima koji dolaze. Smatrao sam da je to najkorektnije“, kazao je.

Period u kojem je obavljao funkciju ministra opisuje kao najuspješniji za kulturu u Federaciji BiH.

„Raspolagali smo s 35 miliona maraka godišnje, što bi danas bilo oko 70 miliona. Tada se moglo raditi ozbiljno i sistemski.“

Sistem koji je postojao – i njegov raspad

Kao jedan od ključnih poteza izdvaja osnivanje fondacija za film, izdavaštvo, scenske i muzičke djelatnosti i bibliotekarstvo.

„Razvlastio sam samog sebe. Fondacije su odlučivale, a ne ministar. To je bila demokratizacija kulture.“

Danas, međutim, smatra da je taj sistem urušen zbog nedostatka sredstava i političke nebrige.

„Fondacije su uništene jer nema novca. Ministarstva danas raspolažu s tri do pet miliona – to nije ni minimum minimuma.“

Film nekad i sad

Grahovac ističe da je u njegovom mandatu bosanskohercegovačka kinematografija bila na visokom nivou.

„Snimali smo pet do sedam filmova godišnje i osvajali nagrade širom svijeta.“

Današnje stanje opisuje s razočaranjem.

„Najradije bih zaplakao kada vidim šta se danas dešava.“

Kontroverze i odnos prema Jasmili Žbanić

Govoreći o kritikama iz tog perioda, posebno se osvrnuo na slučaj Jasmila Žbanić i odbijanje njenog projekta.

„To je bila najveća kritika. Ali odluke su donosile fondacije, ne ministar.“

Ipak, kada govori o aktuelnim projektima iste autorice, zauzima drugačiji stav.

„Ovaj projekat koji sada ima ne smije trpjeti. To je nedopustivo.“

„Dobar ministar bi to riješio“

Poseban fokus razgovora bio je na problemu finansiranja filmova i blokadi sredstava u fondacijama.

„U fondaciji za kinematografiju danas imate oko 10 miliona maraka koji stoje. Ne koriste se.“

Naglašava da rješenje postoji – ali zavisi od političke volje.

„Dobar ministar bi to riješio s lakoćom. Ministar koji hoće.“

Dodaje da su političke blokade postale dominantan obrazac djelovanja.

„Blokade su danas način života u politici.“

Institucije kulture i propuštene šanse

Grahovac tvrdi da su postojali konkretni pokušaji da se riješi status državnih institucija kulture, ali da su oni propali.

„Napravili smo zakon koji bi riješio finansiranje i status institucija. Odbijen je – i to je bila propuštena šansa.“

Kultura, politika i odgovornost

Na pitanje šta je ključno za budućnost kulture, Grahovac odgovara bez zadrške:

„Fokus treba biti na izborima. Stranke vode državu – a vidimo kako je vode.“

Posebno ističe odgovornost pojedinaca.

„Sve zavisi od čovjeka. Ako imate sposobnog i odlučnog čovjeka – sistem može funkcionisati.“

Društvo bez kulture – kultura bez društva

U završnici razgovora Grahovac daje širu dijagnozu stanja u društvu.

„Bez kulture nema društva, ali ni bez društva nema kulture. A mi danas nemamo društvo.“

Kao ključne uzroke vidi korupciju i kriminal.

„Propustili smo šansu zbog korupcije i kriminala. To je suština problema.“

Ipak, nadu polaže u nove generacije.

„Mladi ljudi će pokrenuti promjene. U to vjerujem.“

Kultura kao ogledalo društva

Razgovor zaključuje porukom da kultura nije izolovana oblast, već odraz ukupnog stanja u društvu.

„Sve je kultura – i način na koji razgovaramo, i politika, i odnos prema drugima.“

Uprkos kritičkom tonu, Grahovac ostavlja prostor za optimizam – uz jasnu poruku da promjene zavise od ljudi, a ne od sistema samog po sebi.

federalna.ba