Danas Svjetski dan šuma - Ovogodišnja tema 'Šume i zdravlje'
Svjetski dan šuma obilježava se svake godine 21. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosistema. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije.
Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala tu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema.
Odlukom UN-a od 2012. svake godine 21. marta obilježava se Svjetski dan šuma.
Svake se godine naglasak pri obilježavanju Dana šuma stavi na određenu temu. Ovogodišnja je tema Šume i zdravlje, odnosno Zdrave šume za zdrave ljude.
Opće je prihvaćena činjenica da su zdrave šume iznimno važne i za zdravlje ljudi, a osobito je to postalo uočljivo za vrijeme pandemije Covid-19 kad su ljudi pohrlili u šume. Šetnja šumom blagotvorno utječe i na fizičko i na psihičko zdravlje ljudi. Ono što je manje poznato je da su šume uslijed klimatskih promjena veoma ugrožene i da i njima treba pomoći da ostanu zdrave i vitalne.
Šume prekrivaju više od trećine kopna na Zemlji. Prema podacima UN-a, godišnje nestaje 13 miliona hektara šuma u svijetu čime se za 12-20 posto povećava emisija stakleničkih plinova zbog čega se ubrzava nastanak klimatskih promjena.
Šume doprinose ravnoteži kisika, ugljen dioksida u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda, te su biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu. Globalno su ugrožene zbog nedovoljno kontroliranog upravljanja, požara, promjene režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, dr.
Šume skladište ugljik i tako doprinose ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u i oko urbanih područja. Drveće utječe na poboljšanje lokalne klime, a time i na ekonomičniju potrošnju električne energije.
U zelenim područjima gradova se za zagrijavanje koristi 20-50 posto manje energije, a ljeti za klimatizaciju i do 30 posto manje energije za razliku od urbanih dijelova bez zelenila. Strateškom sadnjom drveća u urbanim područjima zrak se može rashladiti i do 8 stepeni Celzija.
Stabla u gradovima su odlični filteri zraka, uklanjaju štetne zagađujuće materije u zraku i fine čestice. Također utječu na smanjenje buke i predstavljaju štit za kuće od buke sa obližnjih prometnica i iz industrijskih područja.
Šume doprinose filtriranju i regulaciji vode, štite vodozahvatna područja i sprječavaju poplave jer zadržavaju vodu u granama i u tlu.
Svjetski dan šuma se obilježava širom svijeta, pa tako i na području Bosne i Hercegovine akcijama pošumljavanja, edukativnim sadržajima i drugim aktivnostima kojima se želi ukazati i na značaj održivog upravljanja šumama i drvnim resursima. Osnovna poruka je da se šume i drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, te na taj način kontinuirano održava prirodna ravnoteža.
Na području Kantona Sarajevo Svjetski dan šuma bit će obilježen akcijom masovnog pošumljavanja šireg područja Kantona Sarajevo, koja počinje danas na području Grdonja.
Iz KJP „Sarajevo – šume“ i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo pozivaju građane da učestvuju u sadnji 1.425 sadnica, koliko je dana trajala opsada Sarajeva, tokom agresije u periodu od 1992. do 1996. godine, i tako daju svoj doprinos pošumljavanju.
Iz Ministarstva privrede podsjećaju da je akcija masovnog pošumljavanja pokrenuta u proljeće 2021. godine, te da je cilj da ona postane tradicionalna aktivnost koja će se ponavljati svakog proljeća i jeseni.
Tokom prethodne dvije sezone u okviru ove akcije pošumljena je površina od 42 hektara šumske goleti.
federalna.ba/Fena