Federacija gubi preko milijardu maraka zbog nepostojanja zakona o šumama
Svjetski dan šuma obilježava se 21. marta. Ovaj datum je ustanovljen 1971. godine kada se obilježavao kao Dan šuma, na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije, kako bi se naglasila važnost drveća i brojne dobrobiti šumske vegetacije. Kolika je ta dobrobit jasno pokazuje činjenica da je samo protekle dvije decenije Bosna i Hercegovine izgubila 38,9 hiljada hektara šume, a blizu 20 hiljada hektara šume nestalo je s područja Federacije BiH.
Šume i šumska zemljišta obuhvataju oko 63 posto teritorije naše države što znači da BiH spada u red najšumovitijih država u regiji i Evropi. Opšte korisne funkcije šuma bi nama kao društvu trebale biti stalno u fokusu. Ali podsjetimo, prijedlog Zakona o šumama Federacije BiH poništen je još 2009. godine, dok novi do danas nije usvojen. Profesor sa Šumarskog fakulteta Univerziteta Sarajevo Dalibor Ballian ističe nekoliko problema:
„Kaže šuma je Božije davanje, a mi ćemo samo da siječemo. Zakon su ukinuli, koji je bio jako dobar i koji smo imali, mogao se malo modificirati i da ostane na snazi. Znači lokalne zajednice, kojim nije odgovarao. Zašto? Zato što one nisu imale „upliva u te šume“.“
Federacija BiH već godinama nema zakona, a devet od deset kantona ima svoje propise za upravljanje šumskim dobrima. Prema posljednim analizama, iz 2021. godine, oko 21 posto posječenog drveta nije registrovano i karakteriše se kao nelegalna sječa. Federalni ministar vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić:
„Najgora stvar je nepostojanje ovog zakona. Tu su sigurno nemjerljive štete u ovih 15 godina, a koje se ne mjere samo u novcu, mjeri se i ovaj odnos prema prirodi.“
Međutim dok se čeka usvajanje zakona otvoren je prostor za nelegalan rad kaže aktivistica Lejla Kustura:
„Mnogi naučnici, stručnjaci, ljudi iz sektora, kažu da je ovo najneuređenija i najkorumpiranija oblast u državi. Posebno zabrinjava činjenica da od deset kantona, devet ima kantonalni zakon, a HNK nema čak ni taj kantonalni zakon.“
Dobar zakonodavni okvir, kako to ističu stručnjaci, je sistemsko rješenje za čuvanje vrijednosti bh. šuma. Međutim, zakon koji je pripreman u prošloj godini zaustavljen je u daljoj proceduri zbog odluke Ustavnog suda BiH, a koja se odnosi na promjenu namjene i privremenom korištenju šumskog zemljišta. Do konačnog usvajanja zakona gospodarenje šumama bit će onih koji to najspretnije rade. A o unapređenju, očuvanju i zaštiti brinut će pojedinci.