Cvitanović: Odgovor moj na presudu Kovačević je treća izborna jedinica

Je li bilo ruskog kampa u blizini Banje Luke za obuku Moldavaca? Zašto baš u BiH. Jesu li Rusi i Moldavci imali podršku MUP-a RS-a. Ko nam čuva granicu, a kome su sumnjive osobe turisti. Ko dolijeva ulje na vatru u vezi sa terorističkim napadom u Bosanskoj Krupi. Na ova pitanja u intervjuu za Mrežu odgovara Ilija Cvitanović predsjednik HDZ 1990. Cvitanović govori i o političarima, vladajućoj koaliciji, evropskom putu, ministru Rimcu i kaže: Odgovor moj na presudu Kovačević je treća izborna jedinica.

Na početku razgovora govorio je o tome šta je Komisija za nadzor nad radom OSA-e utvrdila, odnosno jesu li u BiH postojali ruski kampovi, naglasivši da u ovom trenutku postoje indicije i pokazatelji da su neki strani državljani iz Rusije i Moldavije u određenom periodu, u 90 dana, u različitim vremenskim odmacima bili u BiH.

„Ali to je sve još uvijek na indicijama, dokazuje se, agencije rade svoj posao, tužiteljstvo radi svoj posao, dok ne bude u potpunosti sigurna i kompletna informacija, u ovom trenutku je to ono što ja mogu reći. Dakle, postojali su neki ljudi koji su dolazili u BiH, bili su na određenim lokacijama s određenim domaćim ljudima, a imat ćemo sve puno šire i jasnije za neko određeno vrijeme dok službe odrade svoj posao“, objasnio je Cvitanović.

Dodao je da te osobe koje su prelazile granicu, u tom trenutku nisu bile poznate kao sigurnosno interesantne osobe.

„Podatak od moldavske obavještajne službe je došao post festum kada su ti ljudi otišli iz BiH i na temelju tih informacija je pokrenuta cijela priča i zbog toga ide ta istraga i utvrđivanje svih činjenica. Kao odgovoran čovjek ne želim ničim ove događaje konotirati u politiku i uznemiravati javnost i koristiti za dnevnopolitičke svrhe. Želim dati potporu OSA-i da, ne samo ovaj, nego sve procese dovede do kraja na objektivan, transparentan i pošten način i tek tada ćemo moći konstatirati ili nećemo moći konstatirati, kada se otkloni ili kada se utvrdi ono što sad imamo u indicijama“, kazao je.

Upitan da li je na sjednici Komisije bilo govora zašto baš Bosna i Hercegovina, kaže:

„Mogli su i u Moldaviji, i u Rusiji, nikakve potrebe za Bosnom i Hercegovinom. Kad se utvrde sve činjenice, eventualno ćemo možda tada imati odgovor zašto Bosna i Hercegovina“.

Cvitanović je odgovorio i na pitanje hoće li Slobodan Radinković biti imenovan za direktora SIPA-e: „Po meni, ako je u bilo kojem obliku koristio aplikaciju Sky, koja je služila samo za organizirani kriminal i za sve ono što ne valja - niko ne bi trebao biti imenovan niti na jednu poziciju“.

Govorio je i o terorističkom napadu u Bosanskoj Krupi.

„Na sjednici Komisije bilo je govora i o tome šta se dogodilo u Bosanskoj Krupi, o terorističkom činu u koji je OSA uključena u potpunosti. Proces vodi Tužiteljstvo BiH, SIPA, OSA i MUP USK-a. To je u ovom trenutku ono što mi imamo. Znamo da su ljudi privedeni, znamo da je dijete bilo indoktrinirano. Siguran sam i vjerujem da će ovaj primjer usmjeriti borbu protiv terorizma u punom kapacitetu preveniranja terorizma. Jer ove stvari se ne smiju stavljati pod tepih. Ove stvari pogotovo se ne smiju koristiti u dnevnopolitičke svrhe. Mi koji se bavimo politikom moramo jedino uraditi - dati potporu agencijama da u potpunosti istraže sve ovo, da privedu odgovorne pravdi i da se ovo više nikada ne dogodi u BiH“.

Cvitanović je ocijenio da je 'evidentno da se neki utjecaji iz svijeta prelijevaju na Bosnu i Hercegovinu'.

„Kriza na Bliskom istoku, kriza Rusija-Ukrajina, evidentno utječe u različitim narodima na različite načine na ponašanja pojedinaca u Bosni i Hercegovini. Ali, nemojmo dolijevati ulje na vatru. Dajmo institucijama mogućnost da ovaj proces dovedu do kraja i da idu ka odgovornim osobama, nikako ka kolektivima“, poručio je on.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je Prijedlog zakona o državnoj imovini. I u startu SNSD i HDZ su bili protiv tog zakona. Upitan šta je sporno kada se spomene državna imovina, Cvitanović smatra da 'trenutak nije bio pogodan za usvajanje ovakvog zakona'.

„Ako imamo to Povjerenstvo koje u OHR-u priprema zakon o državnoj imovini koji bi eventualno išao u parlamentarnu proceduru, neki postavljaju upitnim ima li Predsjedništvo pravo uopće predložiti na ovaj način. Ne želim uopće u to ulaziti, ali to je političko pitanje za koje je vrijeme da se nađe na parlamentarnim klupama, da se o tome raspravlja i razgovara, jer to je adresa gdje se razgovara o državnoj imovini. Što se mene tiče, od državne imovine je napravljeno sve ono što se ne treba napraviti. Postalo je to stvar političkog prepucavanja, kupovanja jeftinih političkih pojena. A dok se državna imovina krčmi gdje god stigne, i u Federaciji i u entitetu Republika Srpska, moramo imati identičan pristup. Moramo biti dosljedni u toj temi. Ja sam apsolutno da zakon o državnoj imovini dođe u Parlament BiH, da se o njemu razgovara - kakav će njegov ishod biti, vidjet ćemo“, kazao je Cvitanović, dodavši da je to demokratski način odlučivanja i donošenja odluka.

O izjavama Milorada Dodika - ko takne u državnu imovinu, istu noć kreće u secesiju – kaže da do toga ne može doći.

„To igranje i zabavljanje javnosti o nekakvom odcjepljenju, o referendumu, o secesiji - ne znam koja to publika još uvijek percipira kao ozbiljnu političku stvar, jer uz toliko najava, vrijeme je i da se krene, ako misli neko da može tek tako to uraditi, neka izvoli. Bosna i Hercegovina je sigurno dugoročno država u punom kapacitetu, država čiji integritet jamče najozbiljnije svjetske sile od NATO-a do Amerike. Ne vidim mogućnost da se dogodi bilo kakvo odcjepljenje i bilo kakvo narušavanje integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. I protiv toga sam apsolutno“, naglasio je.

Puno je problema s presudom Kovačević, navodi dalje Cvitanović, kazavši da ne zna uopće šta je cilj te presude.

„Puno puta sam to komentirao i uvijek sam na isti način počeo komentar o toj presudi - nije kredibilna osoba za apelirati koja je u četiri godine tri puta mijenjala svoju nacionalnu pripadnost. Ako griješim, ispričavam se, a mislim da ne griješim da je dotični gospodin bio Srbin pa Hrvat, sad se izjasnio kao Ostali. Kakvo je to ponašanje, kakav je to odnos prema sebi, prema društvu i prema državi u četiri godine se različito izjašnjavati“, istakao je on.

Prema njegovim riječima, eventualna pravomoćna presuda ništa dobroga neće donijeti BiH. Kaže da ona neće ništa ni promijeniti.

„Budimo realni. Mi imamo toliko presuda koje nisu provedene i ništa se nije promijenilo. Svaki pristup za BiH u ovom trenutku koji odstupa od Dejtonskog mirovnog sporazuma, od preambule Ustava koja govori o konstitutivnim narodima - neće uspjeti. Samo će radikalizirati dovoljno druge da idu još radikalnijim stavovima. Nećemo brojati nekome krvna zrnca, ali moramo zaustaviti zloupotrebe s tim izjašnjavanjem na mjestima gdje je potrebna nacionalna pripadnost, kao što su domovi naroda, kao što je Predsjedništvo BiH. Poenta ove cijele priče je kako mi Bosnu i Hercegovinu vidimo i gdje želimo s Bosnom i Hercegovinom. Ja ju želim u Evropskoj uniji, želim je kao dejtonsku zemlju ravnopravnih naroda u kojoj ćemo ostaviti ove pokušaje pravljenja građanske države i secesije iza sebe. Naravno, ne trebaju nam etnički torovi, samo nam trebaju zajamčena građanska prava, svih, i kolektiviteta i građana. Odgovor moj je na presudu Kovačević - treća izborna jedinica. Ok, imamo u potpunosti građansku državu, možemo brisati nacionalne prefikse, ako imamo izbornu jedinicu u kojoj hrvatskom narodu neće niko nametati njegovu izbornu volju“, poručio je.

Istakao je da ono što visoki predstavnik Christian Schmidt radi pred Evropskim sudom za ljudska prava - radi u interesu BiH.

„Svjestan je on onoga šta bi za Bosnu i Hercegovinu značile neodgovorne odluke ljudi koji ne poznaju odnose u Bosni i Hercegovini, koji na nekoj praksi Nizozemske, Njemačke i drugih država, mogu donijeti odluke koje ne bi bile u interesu Bosni i Hercegovine“.

Komentirao je i izjavu generalnog sekretara HNS-a, da ukoliko Veliko vijeće potvrdi presudu Kovačević, otvara se prostor za formiranje nove Hrvatske republike.

„Ne, to nikako nije nova samouprava. Siguran sam da gospodin Josip Merdžo nikako ne misli o nekom radikalnom rješenju, već misli o drugačijem organiziranju u odnosu na ovo trenutno. Ako Veliko vijeće prihvati takvu odluku, to u potpunosti mijenja koncept Bosne i Hercegovine. Onda je to pokušaj mijenjanja koncepta Bosne i Hercegovine koji nije mogući, ali ne može niko očekivati da će neko od legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u BiH pristati da i ovaj minimum utjecaja na legitimno predstavljanje izgube po nekakvoj apelaciji nekakvog gospodina Kovačevića. Dakle, to je potpuno neprihvatljivo, to je nerealno za BiH. Ulazimo u novu političku krizu koja nam ne treba i ne znam s kojim ciljem se to događa. Šta je cilj? Sto puta sam ponovio da je Federacija ključ stabilnosti BiH, odnos Hrvata i Bošnjaka. A ako neko želi još umanjiti prava Hrvata na ključnim političkim pitanjima, izboru legitimnih predstavnika i na tome graditi povjerenje, stabilnost Bosne i Hercegovine - nije to put za Bosnu i Hercegovinu. Za Bosnu i Hercegovinu je put strateški dogovor Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, jer Federacija mora biti lokomotiva Bosne i Hercegovine, prvo u NATO, onda u EU“, rekao je Cvitanović.

Navodi da vjeruje da će prevladati razum i da Veliko vijeće neće potvrditi presudu.

„Ako donese takvu presudu, onda ćemo mi morati dati odgovor na takvu presudu. Ne vjerujem u bilo kakve nemire. Ako idete ka građanskoj državi, uvijek je odgovor treća izborna jedinica“, kategoričan je Cvitanović.

Ističe da Bosna i Hercegovina nakon dobivanja statusa pregovarača jednostavno kao da je zakočila.

„Aktualna većina i Vijeće ministara kao da su u potpunosti zakočili, jer nakon toga ne znam da smo imali ijedan zakon iz evropskog puta koji smo preuzeli kao obavezu od Evropske unije. Nismo uspjeli završiti ni Plan rasta, propalo nam je 72 miliona eura. Nismo zadovoljili kriterije koje smo sami sebi zadali i preuzeli obavezu. Previše je ovdje predsjednika političkih stranaka, a vrlo malo je državnika i odgovornih političara koji skrbe o državi, a ne o sebi i o svojoj političkoj opciji. Ovdje se sve pretvorilo u dnevni populizam, pa tako i presuda Evropskog suda za ljudska prava i evropski put Bosne i Hercegovine. A sve više naroda iseljava iz Bosne i Hercegovine. Nikad veća depresija u društvu. Depresija se ne popravlja ovakvim odnosom prema društvu. Depresija se popravlja vraćanjem ambijenta vjere u dogovor, u suživot, u evropski put Bosne i Hercegovine, u NATO put Bosne i Hercegovine. Ali mi, nažalost, ovih proteklih osam mjeseci u potpunosti smo zakočili taj put“, smatra Cvitanović.

Rad ministra Nediljka Rimca u Federalnoj vladi ocijenio je odličnim.

„Prezadovoljan sam radom ministra Rimca u Federalnoj vladi. Dočekan je na nož. Došao je u Vladu kao neželjen. On nije problem u Vladi Federacije. Može možda biti HDZ-u, što nema svih šest ministara u toj Vladi. On je na udaru zato što ne sluša, zato što ne trguje. Zato što nije pristao - ti meni, ja tebi - zato što ima dosljedan stav, zato što čuva zakon, neće ministar Rimac odustati od toga“.

U nastavku, Cvitanović je pojasnio je li ministar Rimac pod pritiskom zbog neimenovanja direktora KCUS-a, Ismeta Gavrankapetanovića.

„Ministar Rimac je bio pod užasnim i neviđenim pritiskom javnosti i bio sam iznenađen i razočaran takvim pritiskom koji je dolazio od ministra vanjskih poslova gospodina Elmedina Konakovića, koji nema nikakve veze sa zdravstvom u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ali, ministar Rimac je samo poštivao zakon. Ništa drugo nije radio. I nikakvi pritisci nisu na ministra uspjeli da svjesno kazneno odgovara. Odgovor gospodinu Konakoviću, u ministrovo ime, koji je danas na operaciji zbog svojih zdravstvenih problema, je da ministar nema nikakvog interesa, da ne zastupa ničije interese, ali nisam siguran da s druge strane kod onih koji prave ovakav pritisak ne postoje neki drugi interesi“, zaključio je Cvitanović za Federalnu televiziju.

federalna.ba