Ćulibrk uoči Povorke: Bitno je da se čuje glas sa margine
U subotu, 14. augusta, u Sarajevu će biti održana Povorka ponosa, još jedna koju naša zemlja dočekuje uz visok stepen diskriminacije prema LGBTIQ populaciji. Najčešće tu govorimo o diskriminaciji kada je riječ o slobodi govora i izražavanja mišljenja.
Gost Dnevnika 3 bio je Branko Ćulibrk, aktivist i član Organizacionog odbora Povorke ponosa.
Povorka je spremna i njen cilj, ističe, da se ukaže na sve probleme koje LGBT populacija živi u bh. društvu.
Navodi da će uslov na ulazak na Povorku ponosa biti negativan PCR test, negativan antigenski test, da je minimalno 14 dana prošlo od vakcinacije prvom dozom ili da je izvršena revakcinacija. Dodaje da se, kad je u pitanju sigurnosni aspekt, na sam događaj ne dolazi u grupama, da se ne ide van prostora Povorke, da se ne dolazi s nekim jasnim obilježjima na povorku.
Ulaz na Povorku će biti otvoren u 10, a zatvoren u 12 sati. Svi učesnici će, navodi Ćulibrk, proći kroz sigurnosne protokole kao i na bilo kojem drugom javnom događaju. Preporučuje i da se sa skupa, nakon okončanja, ne ide u grupama.
- Ovogodišnji slogan je “Otpor sa margine” i njime je adresirana poruka da pružimo otpor svemu što smo u zadnjih godinu dana, pogotovo u pandemijskim uslovima, svi mi preživjeli i preživljavamo još uvijek i bitno je da se naš glas, glas margine koja je vrlo specifična, čuje i da se iznesu svi različiti problemi koji ovo društvo pogađaju, a koji nisu striktno vezani za LGBT zajednicu – ističe Ćulibrk.
Navodi da su nasilje i mržnja prema LGBT zajednici još uvijek ogromni i da je to jedan od najvećih problema s kojim se ona suočava. Ali, napominje, prva Povorka je pokrenula to da institucije odgovornije preuzmu rješavanje slučajeva govora mržnje i zločina iz mržnje koje ljudi svakodnevno doživljavaju.
Što se tiče najavljenog antiskupa, Ćulibrk kaže da mu je bitno da te ljude pozove na solidarnost da zajedno iznesu probleme koje bh. društvo ima.
- Tužno mi je da se jedna grupa ljudi isključivo bavi našim identitetom, našom seksualnom orijentacijom dok ovo društvo ima mnoge probleme koje oni isto tako mogu da adresiraju putem tog javnog okupljanja – poručuje.
Bosna i Hercegovina, kaže, ima zakone koji propisuju zaštitu prava LGBT osoba, ali je problem što se ti zakoni ne primjenjuju na adekvatan način.
- Sam proces kvalifikacije zločina iz mržnje i govora mržnje u ovoj državi još uvijek nisu zaživjeli na način na koji bi trebali da funkcionišu i to bi doprinijelo tome da se smanji količina nasilja i diskriminacije koju svakodnevno doživljavamo i živimo – uzaključuje Ćulibrk.
federalna.ba