Crnalić: Svaka država ima Vrhovni državni sud, BiH ne

Gost jutarnjeg programa FTV-a bio je advokat Asim Crnalić koji je govorio o pitanjima izmjena Zakona o sudovima, VSTV-a, ali i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Crnalić je istakao da je Zakon o sudovima u suštini dobar prijedlog, ali da ne rješava prioritet koji od nas traži EU, a to je da uspostavimo vrhovnu sudsku instancu koja će osiguravati ravnopravnost na cijelom teritoriju BiH.

„Naš pravni sistem je rascjepkan na entitete, kantone, okriužne sudove, najveći broj postupaka se završava tu i mogueće je idoagađa se da sudska praksa vezana za ostvarivanja prava građana nije ujednačena, kako pod istim činjeničnim i pravnim uvjetima, donose se presude koje su suštinski različite“, rekao je Crnalić naglašavajući da ne bi bila oduzeta nadležnost entitetskog Vrhovnog suda.

"Uspostavljati viši sud, pa čak i EU i druge međunarodne organizacije su u uvjerenju kako se time rješava pravosudni prioritet. Ne rješava se, jer Sud BiH nema nikakva ovlaštenja vezano za redovne sudove. On je jedan poseban sud sa posebnom nadležnošću i ovaj viši sud, on damo postupa kao Žalbeni sud vezano za predmete Suda BiH i kao sud koji rješava predmete u izbornoj proceduri. Taj viši sud on je ograničen na nadležnost Suda BiH, on nema nikakvu mogućnost na bilo koji način utjecati na rad sudova u entitetima, općinskih, okružnih i kantonalnih i vrhovnih."

Crnalić ističe i da je nemoguće izbjeći suradnja prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca, njihova prijateljstva, međusobne utjecaji, dodajući da mora postojati posebna institucija Žalbenog suda koji ima svoj prostor i koji je odvojen od prvostupanjskog suda.

Crnalić ističe da je pogrešna procjena da se radi o zamjeni za Vrhovni sud. „Nije zamjena, to samo rješava organizacionu strukturu Suda BiH i žalbeno postupanje, ali ne rješava temeljni zahtjev, a to je izjednačavanje sudske prakse u BiH ravnopravnost i sigurnost građana pred sudovima BiH koju treba osigurati Vrhovni sud. Mi raspravljamo o nečemu što ima svaka država. Svaka država ima Vrhovni sud. To naprosto u organizaciji pravosuđa nije zamislivo to što mi imamo. Imamo sudove po entitetima, a nemamo Vrhovni sud države", kazao je. 

Naglašava da to nije moguće riješiti bez političkog kompromisa jer je to pitanje ostalo pogrešo riješeno u dejtonskom sporzaumu i posljedice te pogreške se vuku sve do danas.

"Lako je iz zasjede čekati i kriizirati ta rješenja ja se sa punim poštovanjem odnosim prema rješenjima Vijeća ministara i njihovih ministarstava, ali ovdje se dogodilo da je Ministarstvo predložilo kako to treba izgledati i tom prilikom je išlo ispod razine rješenja koje sada postoji, ali je i s druge strane konkretiziralo niz krivičnih mjera koje su regulirale Krivični zakon i entiteta i Ditrikta Brčko, odnose sa na nasilje nad ženama i djecom, odnose se na organizirani kriminal i slično. Radi se o teški djelima koja po novom Zakonu može preuzeti Sud BiH. Ali postavljeno je to teritorijalno ograničenje što je po meni višak", smatra Crnalić.

"Objektivno se može doći u situaciju da se ako je za takva krivična djela uvjet da su počinjena na području dva entiteta, da su počinjena na području jednog entiteta i Brčko Distrikta ili na području oba entiteta i Brčko distrikta, a nije predviđeno da su počinjena na području samo jednog entiteta onda proizlazi zaklučak da ta djela koja su počinjena na području jednog entiteta su u domenu pravosuđa tog entiteta".

Kada je u pitanju Zakon o VSTV-u, Crnalić kaže da je zakon obradio pitanja koja do sada nisu bila obrađena, niti su na takav način zakonodavno regulirana, dodavši da on ne bi tako oštro napadao taj zakon. „U tom zakonu kada je u pitanju konflikt interesa, malo su sužene mogućnosti za utvrđivanje tog konflikta interesa jer je ranije bilo predviđeno da se vodi računa o prijavljivanju imovine, da onda treba prijaviti i imovinu djece koja su punoljetna i imaju samostalan život. Iz moje perspektive je to  preradikalno zahtijevati da se prijavljuje i imovina djece koja imaju svoj život. To prelazi pravo na privatnost“, rekao je Crnalić.

Kada je u pitanju politički utjecaj na imenovanja sudija i tužilaca, Crnalić kaže: „Naša rješenja su takva da ona formalno isključuju politički utjecaj. I ovaj dosadašnji zakon o VSTV-u i ovaj koji je izmijenjen institucionalno ne otvaraju tu mogućnost. Ali realno se takvi utjecaji događaju zbog odnosa snaga. Politika finansira pravosuđe, to je najjači argument za politički utjecaj. Tamo neki čovjek koji je najjači u kantonu, premijer Vlade recimo, jer se njemu treba obratit za finansiranje kantonalnog suda i općinskog suda on može zatezati sa finansiranjem tih sudova. I šta će onda predsjednik suda i jednog i drugog već popustiti u nekim njegovim zahtjevima.

Pravosuđe je najvažnija institucija i ona mora imati svoj budžet smatra Crnalić.

Advokat Crnalić komentarisao je i pitanje presude Suda za ljudska prava u slučaju Kovačević za koju kaže da se radi o još jednoj u nizu presuda poput presude Sejdić i Finci, a koje treba provesti Vijeće ministara i Parlament BiH. "To je u njihovoj nadležnosti. Da bi se provela ta presuda mora se promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH. A da bi se to dogodilo svi partneri u političkom sustavu trebaju biti suglasni. Opet ovisi rezultat o tome da li će se uvjetno složiti Srbi i Hrvati sa tom presudom. Mi ne možemo pobjeći od te činjenice, premda mnogi naši građani to ne vole čuti", zaključio je Crnalić.

federalna.ba