Brković: BiH mora imati jedinstveni broj za hitne situacije
Klimatske promjene, ali i činjenica da je Bosna i Hercegovina podložna riziku od katastrofa, razlog su što sa svakom kišom bh. stanovništvo strahuje od novih poplava. Jesmo li i nešto naučili od te 2014. godine? Koliko smo spremniji i možemo li adekvatno reagirati i na druge prirodne katastrofe koje nisu rijetkost u našoj zemlji, poput požara, u Dnevniku 3 smo razgovarali sa Idrizom Brkovićem, šefom Odsjeka za strateško planiranje, mjere zaštite i spašavanja u Ministarstvu sigurnosti BiH.
Kaže da rijetko koja zemlja može u potpunosti biti spremna da sama odgovori na katastrofe.
"Ali to nije razlog da se ništa ne radi. Moramo stalno raditi na smanjenju rizika od katastrofa i poduzimati preventivne mjere. Nakon poplava 2014. smo napravili određene iskorake koji se tiču kapacitiranosti naših timova za odgovor na određene prirodne i druge nesreće. U prvom redu smo podigli prognostički nivo hidrometeoroloških zavoda na jedna veći nivo gdje možemo dobijati pouzdane informacije o padavinama,stanju vodotoka, brzini njihovog rasta da bi se mogle poduzimati određene mjere. Međutim, to nije dovoljno. Nama još dosta nedostaje, kapaciteta, opreme, koordinacije u djelovanju da bi mogli biti na jednom većem nivou spremnosti za odgovor na katastrofe."
Navodi da su evropski eksperti dali preporuku da se više radi na podizanju svijesti stanovništva kad su u pitanju prirodne i druge nesreće.
"Od izuzetnog je značaja da stanovništvo bude upoznato sa onim što bi se moglo desiti i kako se ponašati u takvim slučajevima. Mi smo uz pomoć UNDP-a u preko 15 općina instalirali program za identifikaciju rizika gdje građani mogu tačno vidjeti u kojoj zoni opasnosti se nalaze njihove kuće, zgrade. U prvom redu govorimo o požarima, poplavama, zemljotresima i minsko-eksplozivnim sredstvima."
O zastarjeloj opremi vatrogasaca kaže da se u zadnje vrijeme malo više ulaže, ali i to je nedovoljno.
"Prosječna starost vozila je preko 30 godina. Prosječna starost vatrogasaca je također preko 50 godina, tako da su to dodatni problemi koji otežavaju djelovanje kada su u pitanju požari. Mora se raditi i na preventivnom otkrivanju požara."
Brković ističe da je problem i što jedinstveni broj za hitne situacije još nije uveden u BiH.
"Smatram da ne postoji nijedan razlog da to tako ne bude. Mi smo napisali projekat i dobili smo 2 miliona 200 hiljada eura od Evropske komisije i ta sredstva su operativna. Ona su uslovljena izmjenom Zakona o komunikacijama BiH u dva člana gdje bi se operateri obavezali da taj broj i poziv bude besplatan, da šalju određene informacije o broju poziva, lociranju pozivatelja, itd. Nažalost, postoje određena politička mišljenja da je to prenos nadležnosti, što stvarno nema nikakve osnove i da će ta sredstva, ako ih ne iskoristimo do kraja godine, biti povučena u fondove EU. Mislim da BiH ima sve preduvjete da ima taj broj i da će to ubrzati sve procese spašavanja ljudskih života."
Za kraj, kaže da moramo na drugačiji način pristupiti planiranju pripreme i odgovora u situacijama katastrofa.
"Nadam se da smo naučili nešto iz poplava 2014.godine, ali apelujem i na građane da čuvamo korita naših rijeka, da ne bacamo otpad u te rijeke, da ne pravimo problem jer sami ćemo onda doći u situaciju da trpimo posljedice takvog ponašanja."
federalna.ba