Bob Marley nacionalni je heroj po svemu osim po imenu u svojoj zemlji

On je globalna ikona 20. vijeka, ali službeno nije proglašen nacionalnim herojem u vlastitoj zemlji. U nedavnom intervjuu na premijeri filma Bob Marley: One Love, premijer Jamajke, Andrew Holness, otkrio je da njegova vlada ponovno razmatra dugogodišnje zahtjeve za dodjelu najvećeg priznanja legendi. Marleyjev duboki utjecaj na muziku i kulturu Jamajke je neporeciv. Od Kingstona do Hararea zalagao se za socijalnu pravdu i slobodu, a protiv kolonijalizma. Stoga i zbunjuje desetljećima dugo razmišljanje političara o tome hoće li ga proglasiti nacionalnim herojem.

Od baby boomera do generacije X, odrastanje na Karibima bilo je obogaćeno živopisnom i rezonantnom tapiserijom raznolike muzike. Formativna pozadina bili su umjetnici kao što su Sam Cooke, Sparrow, Jim Reeves, Stevie Wonder, Earth Wind and Fire i Bob Marley. Sve se to moglo slušati gotovo uzastopce u eteru. Reggae je rastao na međunarodnoj razini, a Marley je otvorio put mnoštvu karipskih umjetnika koji tek trba da dođu. Uprkos razvojnim izazovima kao što su siromaštvo, nejednakost, klimatska kriza, degradacija okoliša, pitanja mira i pravde, karipski su otoci dom živim kulturama, bogatoj biološkoj raznolikosti i neiskorištenom potencijalu. Muzika i sport igraju ključnu ulogu jer pružaju mogućnosti najsiromašnijim, ali najtalentiranijim mladićima i djevojkama da poboljšaju svoj položaj u životu. Marley, gorljivi ljubitelj sporta, bio je dio toga.

Važnost muzike i sporta općenito se zanemaruje u globalnim razvojnim inicijativama. Ali Marley je, baš kao i kriket, smjestio Zapadnu Indiju na kartu svijeta u vrijeme kada je pokret crnačke moći zapalio val žestokog patriotizma i ljubavi prema domovini.

Britanci su možda izmislili kriket, ali ekipa Zapadne Indije ga je usavršila, a stanovnici Kariba uživali su u prilici da pobijede kolonizatore u njihovoj igri. Osim toga, Marleyjevi stihovi o revoluciji i iskupljenju odjeknuli su među dijasporom u Kanadi, SAD-u i Britaniji. Postale su autobiografske. Pjesme kao što su Concrete Jungle, Natural Mystic, Keep on Moving i Crisis pomogle su mnogim stanovnicima Zapadne Indije koji su čeznuli za domom kroz najhladnije i najtmurnije zime. Njegova motivirajuća muzika odražavala je njihove živote. Zvuk koji je dopirao iz automobila u prolazu, kao npr Jamming ili Three Little Birds bio je dovoljan da vam podigne raspoloženje. Mnoge od njegovih pjesama izgrađene su na biblijskim stihovima koji su oblikovali njegovu ideologiju o pitanjima kao što su zahvalnost, poniznost, materijalizam, ljubav i oprost. Pjesma One Love je oličenje toga. Zapadnoindijska kultura, muzika, hrana i način života postali su ovisnost za mnoge. Jamajkanski DJ-i uz dub pjesme stvorili su mnogo različitih muzičkih žanrova.

Nijedan drugi zapadni Indijac, što se toga tiče, nije imao takav globalni utjecaj kulturno, ekonomski, politički ili muzički. Marleyev utjecaj seže daleko izvan Jamajke. Njegova je muzika doprla do svakog kutka planete. On je i dalje najpoznatija osoba koja je ikada izašla s Kariba, daleko više od bilo kojeg političara ili sportaša.

Na Jamajci se 6. februara slavi njegov rođendan. UN mu je dodijelio medalju mira, dobio je Grammy za životno djelo, a magazin Time izabrao je Exodus za album vijeka. Marley također ima zvijezdu na hollywoodskoj Stazi slavnih i primljen je u Rock and Roll Kuću slavnih. U aprilu 1981. Marley je dobio tada treću najveću čast Jamajke, Orden zasluga, za njegov doprinos otočkoj kulturi. Nakon što je mjesec dana kasnije umro od raka, čovjek koji je živio život kao narodni buntovnik, imao je državnu sahranu kao časni Robert Nesta Marley OM.

Na vrlo kratkom popisu jamajčanskih nacionalnih heroja ima imena koja samo dijaspora ili historičari mogu prepoznati ili pamtiti. Ovim se ne želi odvratiti od ovih fenomenalnih figura koje su mnogo žrtvovale; neki su i život dali za slobodu, pravdu i mir. Oni su također oblikovali Jamajku kakvu danas poznajemo. Vjerovatno, osim Marcusa Garveya, njihov je utjecaj bio nacionalni, ali ne i globalni. Pa ko su oni bili?

George William Gordon, rođen u obitelji škotskog plantažera i robinje, posvetio je svoj život zalaganju za osiromašene seljake. Njegovo zahtijevanje društvenih i ekonomskih reformi rezultirala je njegovim pogubljenjem tokom pobune u Morant Bayu 1865. godine. Gordonova nepokolebljiva predanost dovela ga je do priznanja kao nacionalnog heroja.

Paul Bogle, oslobođeni rob, zagovarao je prava potlačenih ljudi tokom ekonomskih poteškoća Jamajke. Njegovo vodstvo tokom pobune u Morant Bayu pokrenulo je pokret za promjenu. Bogleova krajnja žrtva učvrstila je njegov status nacionalnog heroja.

Samuel Sharpe, rođen u ropstvu, odigrao je ključnu ulogu u pobuni 1831. godine, pridonoseći ukidanju ropstva na Jamajci. Njegova je hrabrost nadahnula druge da se odupru ugnjetavanju, čime je zaslužio priznanje nacionalnog heroja.

Nanny, Asante vođa Maroona rođena 1686. godine, njena snaga i jedinstvo u borbi za slobodu postala su simbolom. Njeno je vodstvo branilo zajednicu od kolonijalnog ugnjetavanja, što ju je učinilo nacionalnim herojem.

Marcus Garvey, osnivač United Negro Improvement Association (UNIA), nadahnuo je milione svojom porukom o crnačkom ponosu i osnaživanju. Zalagao se za ekonomsku samodostatnost i kulturno jedinstvo među ljudima afričkog porijekla, a postao je prvi nacionalni heroj Jamajke 1964., 24 godine nakon njegove smrti.

Sir Alexander Bustamante, irskog porijekla, osnivač Laburističke stranke Jamajke (JLP), odigrao je ključnu ulogu u putu Jamajke prema samoupravi kao njezin prvi premijer 1962., čime je stekao status nacionalnog heroja.

Političar Norman Manley, naučnik i vođa koji je bio suosnivač Narodne nacionalne stranke (PNP) 1938. i vodio Jamajku prema nezavisnosti, sada je nacionalni heroj zbog njegovog doprinosa izgradnji nacije i socijalne pravde.

U razmatranju ovog popisa heroja važno je kontekstualizirati Marleyev utjecaj i razumjeti njegove kritičare. Nije bio bez kontroverzi: 1978. Britanija mu je zabranila nastup nakon njegovog prvog koncerta, mnoge su radio stanice zabranile pjesmu Crazy Baldhead, a BBC je 1991. zabranio I Shot the Sheriff.

Marley nipošto nije bio savršen čovjek. Njegovi kritičari kao primjer navode njegov preljub jer je imao djecu izvan braka. Kakvo licemjerje. Zar niko od ostalih na cijenjenoj listi nije počinio nikakav moralni prestup poput ubijanja ljudi tokom pobuna? O tome sudi njegov Bog, a ne političari. Krtičati kažu da je promovirao pušenje marihuane. Kolonizirani-plitki-mali način razmišljanja i danas je prisutan na Karibima. Širom svijeta marihuana je sada legalizirana industrija koja puni džepove elita.

U Redemption Song, Marley je ponovio riječi koje je Marcus Garvey izgovorio 1937., "Oslobodite se mentalnog ropstva, niko osim nas ne može osloboditi naš um". Obojica su znala kakva budućnost čeka njihov narod. Stihovi Marleyeve pjesme War i danas su relevantni onima koji se bore protiv rasizma i apartheida. Mnogi ljudi, posebno njegova braća rastafarijanci, vidjeli su Marleya kao proroka. A u Svetom pismu, Marko 6:4 kao da opisuje i  današnju raspravu, “Nije prorok bez časti osim u svojoj zemlji”.

Marley je gotovo dao svoj život za politički mir, preživio je pokušaj atentata i okupio dvojicu zaraćenih političara na svom poznatom mirovnom koncertu One Love 1978. Globalizirao je rastafarijansku religiju i evangelizirao u duhu Garveya za dekolonizaciju i crnačku svijest. Sam je uzdigao reggae do priznatog muzičkog žanra, promičući muzički ekosistem kakav sada vidimo na Jamajci i nadahnuo je hilajde mladih siromašnih crnih muškaraca i žena da krenu njegovim stopama, ne samo na Jamajci, već širom Zapadne Indije i svijeta. Marley je bio najveći pjevač, tekstopisac i aktivist kojeg je ovaj svijet ikada vidio.

Njegovo nasljeđe i dalje nadahnjuje generacije - posebno one najpotlačenije i najneprivilegiranije. Njegova muzika, mudrost i "pozitivne vibracije" ostaju snažna sila za promjenu i jedinstvo. On jest i zauvijek će biti međunarodni heroj.

federalna.ba/The Guardian