BKC KS: Sutra promocija monografije  „Maurović, stripovi u boji“

Predstavljanje monografskog izdanja „Maurović, stripovi u boji“ slikarskih stripova Andrije Maurovića i scenariste Norberta Neugebauera, održat će se u sutra, 06. marta u 19.30 u Galeriji sarajevskog BKC-a. O knjizi, koju je objavila izdavačka kuća “Više od stripa”, govorit će: Alija Balta, urednik monografije i grafičar, Midhat Ajanović, pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturista, te Ahmed Bosnić, bosanskohercegovački novinar, publicist i istraživač. Razgovor će voditi Ivana Golijanin.

Monografija se sastoji od kolornih stripova: "Pripovijest o ukletoj lađi", "Kišova zagonetka", "Biser zla", "Uglomi", "Gospodar pećina", "Djevojka sa Sierre", "Čuvaj se Senjske ruke", i tekstova različitih autora o poetici Andrije Maurovića. Za monografiju su pisali: Alija Balta, Midhat Ajanović, Karim Zaimović, Zoran Đukanović, Veljko Krulčić, Sergej Karova i drugi.

Krajem pedesetih godina prošlog stoljeća NIP “Vjesnik“ (Zagreb) dobiva novu bakrotiskarsku rotaciju, u to doba najmoderniju u bivšoj Jugoslaviji, što je omogućilo njihovim izdanjima da zablistaju punim sjajem. Mladen Bjažić, prvi urednik „Plavog vjesnika“, popularnog lista za mlade, iskoristio je povoljne okolnosti u punom kapacitetu, obogativši list kolornim stripovima, a kolorne stranice naslovima, karikaturama, ilustracijama i fotografijama u boji. Pun pogodak je bio uvođenje stripa „Dan Dare“ Franka Hapsona na prvu i posljednju stranicu lista. Bjažić, na taj način likovno-grafički zaokružuje „Plavi vjesnik“, a slavni britanski strip postaje njegov trade-mark.

Nakon perioda apstinencije od rada na stripu, Andrija Maurović, na nagovor Mladena Bjažića ponovo se vraća ovom mediju. Nakon kratkog urednikovanja Antuna Patika u „Plavom vjesniku“, posrećilo se Nenadu Brixiju (najdugovječnijem uredniku legendarnog lista) da realizira sa genijalnim strip autorom sedam stripova! I to kakvih stripova! Rađenim slikarskom tehnikom, dotad neviđenom na našim prostorima, ali i šire – u svjetskim okvirima. Stripovi su nastali i objavljeni u periodu od 1960. do 1964. godine.

Stripska čitalačka publika, nakon četiri decenije od gornjemilanovačkog strip-albumskog izdanja moći će iznova čitati Maurovićeve stripove u boji, u još raskošnijem integralnom ruhu, na većem formatu, sa većim kadrovima stripa, po tri pasice/kaiša po stranici (kako je to već postala praksa monografskih izdanja izdavačke kuće “Više od stripa”). Ovim stripovima to daje jednu potpuno drugačiju kreativnu dimenziju – sasvim novi  likovni i stripski diskurs – u sagledavanju, razumijevanju i iščitavanju ovih iznimno kvalitetnih djela. 

Treba istaći i golemi scenaristički doprinos Norberta (Nobika) Neugebauera u nastanku i realizaciji kolornih stripova Maurovića. Upravo je Nabika (kako su ga od milja zvali) po književnim predlošcima, adaptirao sve ove naslove u stripski medij.

Uz kapitalno, monografsko izdanje „Gričke vještice“, koje smo objavili 2022. godine, na radost mnogobrojne čitalačke publike ex-yu područja, ovo je još jedno vrlo vrijedno i značajno izdanje posvećeno genijalnom Mauroviću.“

Alija Balta

„…ali ipak, ostaje doza gorčine što priznanja Maurovićevoj bravuroznoj zaostavštini dolaze tek poslije njegove smrti i što je naša kulturna javnost dugo negirala činjenicu da bi trebalo da bude ponosna što je u ovoj sredini živio i stvarao jedan takav genije kao što je bio Andrija Maurović.“

Karim Zaimović, „Naši dani“ (1987.)

„U povijesti stripskog medija (sa likovnog aspekta), među ponajbolja ostvarenja spadaju kolorni stripovi Andrije Maurovića. Kišova zagonetka, Biser zla, Djevojka sa Sierre i Čuvaj se senjske ruke – rađena u gvašu, tempera tehnici, u sepia tonovima i u tušu – remek-djela devete umjetnosti, neprevaziđena su do danas. I na ovom polju bio je pionir, ali i u mnogim drugim segmentima strip-umjetnosti bio je ispred svog vremena. Maurovićeva inventivnost, u ovom slučaju, ogleda se u njegovom umjetničkom pristupu: u rješavanju likovnih problema na kolornim stripovima. Poput starih majstora, on tretira svaki kvadrat kao zasebno platno, svaki kaiš, kao diptih ili triptih, svaku polutablu kao inegralni dio, vodeći računa studiozno, o svakom segmentu unutar „slike“, ne zapostavljajući glavni kontekst narativa – struktuiranja cjelovite oslikovljene priče.“ – Alija Balta

Andrija Maurović, crtač stripa i ilustrator (Muo kraj Kotora, 29. III. 1901 — Zagreb, 2. IX. 1981). U Dubrovniku završio gimnaziju 1922. te, upisavši se s preporukom I. Meštrovića, 1923–24. studirao na ALU u Zagrebu. Isprva objavljivao ilustracije i karikature u dubrovačkom humoristično-satiričnom časopisu Jež (1921–23), u kojem je oživljavao povijesne likove (Madame Pompadour, 1921) i političke teme (Demokracija, 1921). Prvi mu je strip, Vjerenica mača, objavljen 1935. godine, a u sljedeće dvije godine pojavit će se velik broj Maurovićevih stripova, među kojima su: Podzemna carica, Ljubavnica s Marsa, Trojica u mraku i mnogi drugi. Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni westerni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Polaganu Smrt i simpatičnog tvrdoglavog starca Starog Mačka. Njegovi su radovi ušli u sve svjetske publikacije i preglede. U Ljubljani je sedamdesetih utemeljena i nagrada Kluba devete umjetnosti koja je nosila njegovo ime (Andrija). Njegovo se ime našlo i u Svjetskoj enciklopediji stripa.

Norbert (Nobika) Neugebauer rođen je 1917. u Tuzli. Gimnaziju je završio u Zagrebu, a zatim upisao slavistiku na Filozofskom fakultetu gdje je odslušao sedam semestara. Sa svojim bratom Walterom našao se među pionirima domaćeg crtanog filma. U prvom našem crtanom filmu “Veliki miting” Norbert je vodio režiju. On i Walter započeli su s “proizvodnjom” nanizanih sličica još u vrijeme kada je strip predstavljao novost iz inozemstva. Od 1935. kada su objavili svoje prve strip-šale njihova je mašta stvorila čitav niz popularnih junaka stripova. Najpoznatiji među njima su Bimbo i Hanzek, Patuljak Nosko, Srećko – gladni kralj, Mali Muk, Dado, Zvrkić i Zbrkić, Puž beskućnik, Tri lijenčine i dr. Sve u svemu. Napisao je blizu dvije stotine scenarija za stripove, bilo šaljivih ili onih s temama iz životinjskog carstva, bilo pustolovnih ili onih rađenih prema poznatim romanima za mlade. Tijekom saradnje s Plavim vjesnikom, u tandemu s Andrijom Maurovićem, a zatim i s Julesom Radilovićem i Vladimirom Delačem, Neugebauer će kreirati čitav niz vrijednih ostvarenja i postati jedan od najvažnijih i najplodnijih scenarista u povijesti hrvatskog stripa.

federalna.ba/BKC KS