Birači ili brojači? Skeneri i biometrija kao najveća tehnološka promjena izbornog procesa u BiH

Birači ili brojači? Skeneri i biometrija ulaze u izborni proces kao najveća tehnološka promjena do sada. „Bugarski voz“, glasanje u ime mrtvih i prekrajanje rezultata tokom noći godinama su dio izbornog procesa u BiH. Sada se prostor za manipulacije sužava, ali pitanje ostaje – može li tehnologija zaustaviti izbornu krađu ili će analogne prevare ostati jače od digitalne kontrole?

Digitalni trag za svaki glas

Digitalni trag za svaki glas. Skeneri i biometrija nasuprot stranačkih „spavača“ i utjerivača birača. Prvi ozbiljan pokušaj da izborima upravljaju pravila, a ne stranački birački odbori.

“Više neće moći da se glasa za drugu osobu i više neće moći da se glasa za umrle”, objašnjava Irena Hadžiabdić, članica CIK BiH.

„To je jako bitno jer će spriječiti brojna kršenja zakona na dan izbora, spriječit će ono što je bila masovna pojava, a moglo je da utiče na rezultate izbora – zloupotreba neiskorištenih glasačkih listića nakon završenih izbora“, navodi Vehid Šehić, bivši član CIK i predsjednik Foruma građana Tuzla.

Zatvaranje prostora za manipulacije

Skeneri i biometrija zatvaraju prostor za manipulacije na biračkim mjestima i prekrajanje rezultata nakon zatvaranja birališta.

„Glasovi su se dominantno krali na dva načina – prvi način bio je na samom brojanju, odnosno zapisnicima, gdje su unošeni drugi rezultati. Drugi dominantan način bila je krađa identiteta, odnosno masovno dopisivanje glasova birača koji nisu izašli na izbore“, navodi Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću u Transparency Internationalu.

Podaci s prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske svjedoče o razmjerama prevare,

“Gdje se na pojedinim mjestima ukralo i preko 53 posto glasova – dakle 53 % falsifikovanih i 16 % sumnjivih, što dovoljno govori koje su razmjere bile tih izbornih prevara“, dodaje Srđan Traljić.

„Sagledavajući šire izborne procese u BiH, mislim da te devijacije nisu presudno uticale na konstituisanje ili izražavanje političke volje birača u BiH. Uvođenje izbornih tehnologija jeste jedan od alata za unapređenje transparentnosti i demokratičnosti samog izbornog procesa, ali to nije jedini alat“, argumentira prof. dr. Elmir Sadiković, profesor na FPN UNSA.

Problem ne završava na biračkom mjestu

Jer problem ne završava na biračkom mjestu. Nasuprot digitalnim izborima stoje analogne prevare.

„Da ćemo imati fer i poštenu izbornu utakmicu, bojim se da nećemo dok se ne riješe druga pitanja, prvenstveno pitanje zloupotrebe javnih resursa u kampanji, pritisci na birače, kupovina glasova i sve ono što kod nas obilježi kampanju i sve ono što se završi do dana izbora“, navodi Traljić.

Dakle, tehnologija će zaštititi izborni dan, ali neće riješiti predizborni politički inženjering koji počinje mjesecima prije nego što glasački listić uđe u kutiju.

Strukturni problemi sistema

„Zloupotrebe političke moći u javnim institucijama, pritisci na uposlenike, od školskih odbora, javne institucije, institucije državne uprave, politizacija i pritisak na medije i tako dalje, ekonomska ovisnost i siromaštvo stanovništva. Dakle, sve su to iz naše politološke perspektive, zapravo, naši lokalni kontekstualni uslovi koji naše izborne procese ne čine u kvalitativnom smislu demokratskim, kakvi bi trebali biti“, dodaje profesor Sadiković.

Digitalizacija vrijedna više od 100 miliona maraka, protiv koje se politika borila, a koju je omogućio visoki predstavnik, jeste važno ulaganje u fer izbore, što će dijelom vratiti povjerenje birača, dati brze rezultate i suziti prostor za krađu. No teško da će ijedna mašina sama pobijediti sistem kontrole i prevara usavršavan decenijama. Jer skener će prebrojati glas, ali neće prepoznati strah, ucjenu ni kupljenu volju.

federalna.ba