Bajram ide ... – Dragana Tomašević

Dobro je čitati ... čitati o našoj kulturnoj religijskoj, društvenoj, blagdanskoj historiji, povijesti ... jer mnogi običaji, načini razmišljanja, pjevanja, slavljenja ... i danas postoje, živi su i možda su nam jednako na korist i veselje.
**
U našoj zemlji praznične/blagdanske priče, pjesme, eseji, putopisi, crtice ... do pojave knjige „Bajram ide“ autorice Dragane Tomašević, nisu objavljivani na jednom mjestu, u jednoj knjizi. U knjizi se nalaze i priče Ive Andrića, Hamze Hume, Svetozara Ćorovića, Ahmeda Muradbegovića, Borivoja Jevtića, Hasana Kikića, Osman Aziza, Mula Mustafe Bašeskije - Ova knjiga nam otkriva zaboravljene ili potpuno nepoznate autore koji su se svojim pisanjem i te kako ugradili u našu kulturu. Pa, tako čitamo priče, bilješke, uspomene Hamdije Mulića, Hamdije Čengića, Ibrahima Hodžića, Mustafe Hilmija, Nazifa Resulovića, Mihajla Milanovića, Isaije Mitrovića ... Ova knjiga nam priča i o načinu života u pojedinim epohama, načinu slavljenja praznika, o razlikama između bogatih i siromašnih ... Ima tekstova koji nam otkrivaju zaboravljene običaje, društvene odnose, susret istoka i zapada unutar kojeg se i formirao identitet BiH ... Atmosferom Bajrama nadahnuti su stihovi mnogih pjesama i koje su, takođe dio izbora autorice. Knjiga je i naslovljena skraćenim stihom jedne narodne pjesme „Bajram ide“. 
**
Bajram ide, Bajramu se nadam,
šta bih dragom bajramluka dala?
Kad bih dragom vezen jagluk dala,
dragi mi je, malo mu je dara.
Kad bih dragom bijelo lice dala,
hvalit će se među jaranima.
Kad bih dragom po dušeka dala,
azgin dragi, mirovati neće.
**
U knjizi „Bajram ide“ Dragane Tomašević nalaze se i priče nekoliko žena – tako Milena Mrazović piše o djevojci Zehri i ašikovanju sa mladim Mustajbegom; Olga Kernić-Peleš piše o ljubavi Đulse i Omer-bega u Mostaru; Džemila hanumica Zekić slaže verse o Bajramu kad „sa munare vitke, bijele, razasu se glas tanani / Vasione putem cijele / Bog je velik! Bog je velik! i o vitezu sanjarskog oka sa gitarom. A, Šefika Nesterin Bjelevac pripovijeda o ženskom veselom, šarolikom, novom Bajramu.
** 
Kasida o bajramu 
Bajramski običaj koji se, koliko je poznato, kod nas obavljao jedino u Trebinju i Puračiću kod Tuzle. Taj običaj se sastojao u sljedećem: kada bi imam ujutro na bajram, u džamiji poslije obavljenog sabahskog namaza, završio svoje bajramsko predavanje i dok bi on pospremio svoje knjige, zabilješke i drugo, zatim dok bi on sišao s ćursa i došao do mihraba da klanja sa džematom bajram-namaz, mujezin bi, pored ostalog, naglas proučio onu poznatu kasidu o bajramu od pet
bejtova na arapskom jeziku, koja se pripisuje Harun er-Rešidovom Behlulu, a to je Ebu Vuhejb ibn Amr ibn Mugire (umro oko 799. godine), koja glasi: 
Harun er-Rešidov Behlul (Ebu Vuhejb ibn Amr ibn Mugire) 
Kasida o bajramu 
Nije Bajram onome ko obuče nove i gizdave haljine,
Bajram je samo onome ko je siguran od prijetnje (Allahove).

Nije Bajram onome ko se nakadi na mirišljavo drvo,
Bajram je samo onome ko se pokaje i ne vraća se više u grijeh.

Nije Bajram onome ko se gizda i kiti ovozemaljskim nakitima,
Bajram je samo onome ko se bogobojaznošću opskrbi i osigura.

Nije Bajram onome ko punokrvne atove jaše,
Bajram je samo onome ko se prođe i napusti poroke i grijehe.

Nije Bajram onome ko stere skupocjene tepihe,
Bajram je samo onome ko sretno prebrodi svoj put života.

**
Na osnovu uvida u opis projekta te dostupne projektne materijale sasvim je jasno da gospođa Tomašević nastavlja svoje napore u pravcu revitalizacije naših kulturnopoetičkih tradicijskih tokova. Ovoga puta, riječ je izvornom filološkom radu koji podrazumijeva otkrivanje i sakupljanje starih tekstova koji tematiziraju muslimanski blagdan Bajram, njihovu redakcijsku obradu i pripremu za uvrštavanje u antologiju koja će se pojaviti kao finalni rezultat ovog istraživačkog projekta. Ukupno je istraženo i rekonstruirano 130 tekstova od 80 autora. Ovaj projekt ima naučnu vrijednost u tome što će rekonstrukcijom ovog tradicijskog niza osvijetliti način diskurziviranja Bajrama kao teme u našoj književnosti i publicistici, te ovim putem omogućiti naučnoj i kulturnoj javnosti uvid u vrijedna svjedočanstva naše kulturne povijesti. Posebno treba naglasiti da je riječ o tekstovima i autorima koji doživljaj Bajrama tekstualiziraju iz različitih vjerskih i kulturnih perspektiva. 
Otuda valja zaključiti da ovaj projekt predstavlja važan prilog kulturološkom proučavanju književnosti, interkulturalnoj filolofiji kao i bosnistici. Sučeljavanje pogleda na Bajram iznutra i izvana, pogotovo u austrougarskom periodu, u kojem se formira književno polje u BiH, važno je i zbog historije „pogleda na drugog“, kao i konstrukcije vlastitog identiteta, napose kulturalnog „odmjeravanja“ Istoka i Zapada, pa će ono na taj način biti važna karika u kristaliziranju kulturalne imagologije u BiH.
Prof.dr. Vahidin Preljević

**
Znanstveno-istraživački projekt iz oblasti kulturne antropologije koji je uradila Dragana Tomašević na kraju je dobio formu knjige pod naslovom „Bajram ide …“ Istraživanje je obuhvatilo književne tekstove o Bajramu koji su objavljeni u Bosni i Hercegovini u 17, 18,19. i 20. stoljeću. Svi blagdani, a pogotovo  vjerski blagdani su važan dio ljudskog života i ljudskog identiteta,kako osobnog tako i kolektivnog identiteta. Identitet se ne izgrađuje konfrontacijom koja vodi u nasilje, nego dijalogom, uzajamnim razumijevanjem, poštovanjem, povjerenjem i ljubavlju prema bližnjem. Razlika i jedinstvo abrahamskih religija, koje su djelatno prisutne u BiH, se uzajamno pretpostavljaju i uključuju. Zajednički su im ljubav prema Bogu i bližnjemu i svjetski etos, ali to obrazlažu i prakticiraju na različit način. Ako se abrahamske religije vrate svom mjerodavnom izvoru, onda će one zastupati relacijsko, a ne konfrontacijsko, mišljenje. Ljubav kao najveća čovjekova mogućnost ostvariva je samo zahvaljujući slobodi drugog: apsolutno Drugog i drugih. Kada je fra Matija Divković pisao u Sarajevu 1609.godine svoj „Nauk krstjanski“ (prvu knjigu tiskanu na narodnom jeziku 1611.u Mlecima), Sarajevo je imalo svoju katoličku četvrt (Latinluk), svoju pravoslavnu četvrt (Tašlihan), svoju židovsku četvrt (Bjelave) i muslimanske četvrti od kojih je najstarija i najvažnija Vratnik. Postojali su dijelovi grada gdje su živjeli zajedno i četvrti gdje su živjeli odvojeno.
Knjiga književnih tekstova, koje je priredila Dragana Tomašević, nudi novi pogled na našu religijsku i književnu povijest. Ona pokazuje kako autori iz različitih vjerskih zajednica pišu s empatijom o Bajramu i time daje velik prilog ne samo razvoju filozofije drugog nego i teologije drugog, koje su prijeko potrebne za civilizacijski pomak naprijed u našoj BiH.
Knjiga također otkriva zaboravljene vjerske običaje i time pridonosi osvježenju, produbljenju i proširenju našeg kulturnog pamćenja.
Ova knjiga je važna i za teoriju književnosti jer prvi put na jednom mjestu sakuplja ramazansko-bajramsku književnost, tj. blagdansku književnost koja kod nas još nije posebno objavljivana.                                                                                                    
Prof.dr.Mile Babić                                            Franjevačka teologija Sarajevo
**
Nakon kulturološkog naučno-istraživačkog projekta u kojem se bavila ženskom kulturnom historijom grada Sarajeva (knjiga:“Sve bih zemlje za Saraj`vo dala“,Dobra knjiga,Sarajevo,2010.), Dragana Tomašević je uradila novo naučno istraživanje iz kulturne antropologije i teorije književnosti. Ovoga puta je istraživala prazničnu književnost i po prvi puta na jednom mjestu sakupila ramazansko-bajramsku književnost u Bosni i Hercegovini i time našu teoriju književnosti obogatila, kod nas dosad nezastupljenim  žanrom praznične književnosti. Istraživanje je obuhvatilo period 17,18,19. i 20. stoljeća, dakle stare i široj kulturnoj javnosti nepoznate autore. Istraživanje se bavilo mjestom i ulogom Bajrama u kulturnom pamćenju, činjenicom da su autori iz različitih vjerskih zajednica pisali s ljubavlju i razumijevanjem o Bajramu dokazujući da zajednički život i međusobno poštovanje ljudi različitih religija nije nikakva fraza nego način života na ovim prostorima. Za kulturnu antropologiju je važno i to da mnogi naši autori pisali na turskom jeziku tako da ih upoznajemo preko prevodioca kao npr. Hadži Jusuf Livnjak koji je 1615.godine putovao na hadž i zapisao svoje uspomene. Inače, ovaj putopis je najstariji do sada poznati putopis iz Mekke i najstariji putopis naših ljudi iz Bosne i Hercegovine.
Osim dobre književnosti,  knjiga „Bajram ide…“ nudi i niz korisnih informacija iz naše kulturne historije, otkriva zaboravljene običaje i nepoznate ljude koji su svojim strpljivim radom gradili mostove i udarali temelje društvu razumijevanja i dijaloga; nudi pogled izvana i iznutra, dakle subjektivnu i objektivnu vizuru; sudar Istoka i Zapada i izgradnju kulturnog identiteta u tim sukobima.
Dr. Ismet Ovčina
Narodna i univerzitetska biblioteka BiH

**
Dragana Tomašević književnica je, književna kritičarka i, ako je suditi po sadržaju knjige „Bajram je“ iznimno vrijedna istraživačica. Kritičke tekstove i eseje Dragana Tomašević objavljivala je u listu „Oslobođenje“, „Dijalog“, u zagrebačkim novinama „Danas“ i „Republika“, u beogradskom „Delu“ i novosadskim „Poljima“. Takođe, Dragana Tomašević eseje i kritike objavljuje i u inostranim časopisima, na engleskom njemačkom, francuskom i italijanskom jeziku. Svoje prvo književno djelo „Brief nach Sarajevo“, Dragana Tomašević objavila je u Grazu, Austrija, 1995.godine. Uslijedile su knjige „Das Lebe ist starker“ - „Život je jači“; „Lutka od riže“; iznimno važna književna biografija grada „Sarajevo gdje je nekad bilo“; zatim knjige „Sve bih zemlje za Saraj'vo dala“ i „Priče o bosanskim ženama – čitanka za žene“. Knjiga „Bajram ide ...“ objavljena je 2014.godine.
**
U emisiji su korišteni inserti iz emisije „Bajram ide...“ autorice Rade Nuić, u produkciji BH Radija 1.
Tekstove interpretirao Zlatan Veža
Odabrala i uredila – Selma Dizdar
Foto – IK Vrijeme, Zenica / facebook profil

 

 
PSNATO Sofija Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
0 25.05.2024 21:46
Srpsko građansko vijeće Milorad Dodik
0 25.05.2024 18:41
Tuzlanska kapija Željko Komšić Novak Đukić
0 25.05.2024 18:31
Švedska protesti
0 25.05.2024 17:48