50 godina hip hopa i pjesme koje su promijenile svijet

Dok svijet razmišlja o kulturnom značaju hip-hopa na njegovu 50. godišnjicu, snaga njegovog porijekla je značajnija nego ikad. Chuck D je slavno izjavio da je "rap crnački američki CNN". Uprkos tome što su bili izloženi stoljećima nepravde – uključujući ropstvo, segregaciju i sistemski rasizam – crnci su ipak našli hrabrosti da ne samo ispričaju svoju priču – već da se direktno suoče sa nejednakošću.

Iako je žanr postao sinonim za žestinu i otpornost, njegov početak je bio lagan. Na rođendanskoj zabavi svog brata i svoje sestre u New Yorku u augustu 1973. godine, DJ Kool Herc je donio genijalnu odluku da produži instrumentalne pauze drugih pjesama, uključujući Give It Up ili Turnit a Loose Jamesa Browna. Dok je publika uz te tonove plesala, DJ i njegovi prijatelji su se uključili i preko raznih ritmova se zezali što je rezultiralo rimama uz ritam instrumentale.

Tada je imao samo 18 godina, ali njegova inovacija natjerala je svijet da obrati pažnju na to kako rasizam i netrpeljivost guše dobrobit crnaca. U početku je hip-hop muzika bila dobro prihvaćena od strane mainstreama zbog ogromne popularnosti Rapper's Delight grupe Sugarhill Ganga, koja je nepoznatoj publici olakšala prihvatanje novog, hirovitog stila. Sugarhill Gang su snimili pjesmu u prvom pokušaju, s punom verzijom dugom više od 14 minuta. Godine 1980. Rapper's Delight je dostigao 36. mjesto na Billboard Hot 100, čime je postala prva rep pjesma koja je postala komercijalni hit. Osnovana od strane Sylvie i Joe Robinson, izdavačka kuća Sugarhill Records, čiji je član bila grupa Sugarhill Gang, proizvela je i druge hitove, uključujući The Message by Grandmaster Flash i Furious Five. Dok je Rapper's Delight pokazivao bezbrižnu prirodu kulture, The Message je u suprotnosti bio kao otrežnjujući poziv za buđenje na „nevolje crne Amerike“.

Pjesma je objavljena 1982. godine, godine u kojoj je nacionalna stopa siromaštva crnačke populacije iznosila 35,6%– tri puta više od bijele populacije. Autorska pjesma Grandmaster Flasha i Furious Five eksplicitno je otkrila ovu mučnu stvarnost, sa stihovima koji su detaljno opisivali New York u njegovom apsolutnom najgorem obliku. Od ulica izrešetanih, prekrivenih razbijenim staklom i mirisom urina do pojedinaca koji su bili prisiljeni da pretražuju kante za smeće u potrazi za hranom, The Message se smatra prvom upadljivom političkom himnom repa. Ne samo da je pjesma hvaljena kao jedna od najvažnijih pjesama u historiji repa, već je pomogla Grandmaster Flashu i Furious Five da postanu prva hip-hop grupa koja je uvrštena u Rock & Roll Hall of Fame. Publika je bila zainteresovana za ono što su ovi pripovjedači imali da kažu, ali uprkos neospornom uticaju i priznanju pjesme, rep je bio primjetno usredsređen na muškarce. Godine 1984., 14-godišnja djevojčica po imenu Roxanne Shante, iz Queensbridge projekata u Long Island Cityju, ne samo da je izazvala ovu činjenicu, već ju je potpuno izokrenula.

Kraljice repa

Pod nazivom Roxanne's Revenge, sedmominutni freestyle snimljen je u samo jednom ritmu, i bio je odgovor na pjesmu muškog rep trija UTFO Roxanne, Roxanne. Shantina Roxanne's Revenge dominirao je radiom u New Yorku, dospio na 22. mjesto na Billboard R&B ljestvici singlova i pokrenuo "Roxanne Wars" u kojem su njeni rep vršnjaci slagali ploče odgovora na Shantein hit. Te pjesme, koje su objavljivane u masama, otkrile su seksizam koji je mučio rep muziku.

Druge žene u hip-hopu marljivo su radile na tome da to promijene, a Shanteino snažno prisustvo inspirisalo je novu grupu ženskih talenata uključujući slavnu Queen Latifah, čiji se singl Ladies First iz 1989. smatra prvom feminističkom himnom hip hopa. Na numeri, na kojoj se pojavljuje i britanska reperka Monie Love, Queen Latifah porijeklom iz New Jerseya hvali žene – posebno žene u repu koje su bile jednako talentovane kao i njihovi muški vršnjaci. Diskografija Queen Latifah će postati sinonim za osnaživanje žena, što će je dovesti do toga da postane prva reperica čija je muzika uvrštena u Nacionalni registar zapisa u Kongresnoj biblioteci.

Roxanne Shante i Queen Latifah otvorile su put grupama poput Salt N' Pepa, koje su pokazale da crnkinje mogu biti vješti tekstopisci, dok svesrdno prihvataju svoju seksualnost. Odvažnost drugih izvođača kao što su JJ Fad, Monie Love i MC Lyte prelila bi se na druge crne reperice, poput Lil' Kim, Missy Elliott i Megan Thee Stallion. Kada se rep nije suočavao sa mizoginijom, onda bi kritizirao opresivne društvene strukture.

NWA-ov Fuck Tha Police, objavljen 1988. godine, bavi se uznemirujućom regularnošću policijske brutalnosti koja je svakodnevno prijetila crnoj omladini. Njegova zapaljiva priroda, koja je uključivala skečeve rasističkih trzavica sa policajcima, prozvala je policiju. Još jedan od najpoznatijih i eksplozivnih pokliča repa je Fight the Power Public Enemyja, napisana za film Spikea Leeja iz 1989. „Do The Right Thing“ i brzo je postala istaknuta na soundtracku filma. Kada je grupa objavila svoj treći album Fear of a Black Planet godinu dana kasnije, na njemu je bila proširena verzija pjesme.

Chuck D iz Public Enemyja, koji je suosnivač grupe, bio je poznat po tome što je lirski pripovjedao časove crnačke historije, istovremeno inspirirajući političku svijest. Fight the Power inspirisana je istoimenom pjesmom Isley Brothers iz 1975. godine i slijedi ovaj obrazac, dok reperov neizbrisivi bariton recituje moćne retke poput: "Cause I'm black and I'm proud/ I'm ready and hyped plus I'm amped/ Most of my heroes don't appear on no stamps". Kao i Do the Right Thing, pjesma obuhvata podmuklost američkog rasizma, a istovremeno služi i kao podsticajni poziv na oružje.

Nakon ubistva Georgea Floyda 2020. od strane policajaca iz Minneapolisa, SAD će se naći u nizu pobuna koje će zahvatiti cijeli svijet. Iste godine napravljen je remiks pjesme Fight the Power sa umjetnicima uključujući Nas-a, Black Thought, Rapsody, YG i Jahi. Poput originala iz 1989. godine, pjesma je pogodila puls zemlje u opasnosti. I 50 godina nakon svog nastanka, nastavlja biti soundtrack jedne generacije.

Hip-hop kultura je prožima svaki aspekt američke kulture već pola stoljeća i nastavlja se koristiti kao sredstvo za otvoreno i radikalno izražavanje. Poetsko umijeće i deskriptivne rime Kendricka Lamara donijele su mu Pulitzerovu nagradu, Cardi B-ina drskost učinila ju je poznatim imenom, a Jay Z je od projekata stvaranih u Brooklynu postao prvi milijarder repa. Kako umjetnička forma nastavlja da raste i evoluira, rep muzika će uvijek postavljati trendove i biti barometar za ono što se dešava u marginaliziranim zajednicama. A što je najvažnije, nastavit će pružati umjetnicima priliku da govore o jedinstvenosti iskustva crnačke populacije.

federalna.ba/BBC