2020. će ostaviti velike posljedice na mentalno zdravlje
Odbrojavamo trenutke do kraja 2020. godine. Pandemija koronavirusa, kulminacija migrantske krize, požari, zemljotresi, brojne afere te mnogi drugi događaji koji su je obilježili značajno su utjecali na mentalno zdravlje svih nas. Pitali smo građane da nam daju svoj osvrt na ovu izuzetno tešku godinu, ali i struku da nam kaže kakve posljedice ćemo osjećati i na koji način se možemo boriti.
Građani Tuzlanskog kantona u 2021. godinu ulaze u nadi da će dešavanja iz 2020. ostati iza nas. Neki od njih su u ovoj godini izgubili svoje najmilije, mnogi su ostali bez posla ili čak krova nad glavom. Oni koji su, na sreću prošli bez gubitaka, kažu da su svejedno živjeli u strahu:
Stalno smo strahovali, pogotovo mi koji smo rizičniji, izgubili smo neke prijatelje, neke rođake tako da nemam šta drugo da kažem osim da je grozno bilo.
Nije bilo nikako jednostavno. I korona, pa ovaj jučer zemljotres, saosjećam sa svima koji su pogođeni.
Loše, stvarno loše. Ova godina je stvarno bila katastrofa u svakom pogledu.
Dao Bog da se ne ponovi.
Upravo ovakva godina, prema riječima stručnjaka, kod pojedinaca može izazvati strah, tjeskobu, nesanicu i brojne druge psihosomatske tegobe. Međutim, bitno je svoje emocije dijeliti s drugima i na taj način pronaći način kako da sačuvamo svoje mentalno zdravlje.
„Dobar način je između ostalog da se osvrnemo na neka ranija slična iskustva iz kojih smo nešto naučili i da to generaliziramo. Da imamo u vidu da smo prolazili u životu kroz brojne krize i da smo u pravilu iz njih izlazili jači, odnosno nastavljali dalje“, kaže doc. dr. Gabriel Pinkas, pedagog – psiholog.
Na psihičko zdravlje građana veliki utjecaj imaju i oni mediji koji svojim objavama doprinose širenju panike. Takve objave su prvenstveno prepoznatljive po senzacionalističkim naslovima, a kako struka objašnjava, mnogo je načina preko kojih bilo koji građanin može saznati vjerodostojnost informacije i kredibilitet autora.
„Možemo provjeriti da li ima izvora informacija u tom tekstu ili se samo navode neki anonimni izvori, izvori bliski mediju što vrlo često ukazuje na lažnu informaciju. Na to također može ukazivati i loš stil pisanja, veliki broj gramatičkih grešaka, lažne fotografije, što možemo provjeriti na nekim od alata za provjeru lažnih fotografija“, objašnjava Amela Delić, doktorica komunikoloških nauka.
Struka kaže da su upravo ovakva teška vremena ispit profesionalnosti za novinare, ali i pokazatelj koliko nam je kao društvu potrebna medijska pismenost jer osim ionako teške stvarnosti, moramo se znati odbraniti i od lažnih informacija koje ostavljaju posljedice na naše zdravlje.
federalna.ba/Azra Delmanović