Zukić: Među prioritetima za članstvo BiH u EU je inkluzija ranjivih grupa
Dan ljudskih prava (10. decembar) prilika je da Unija za održivi povratak i integracije u BiH (UZOPI) kritički ukaže da je, u Bosni i Hercegovini skoro tri decenije od uspostave mira, i dalje u seoskim i prigradskim sredinama značajan broj povratnika i raseljenih osoba sa neriješenim egzistencijalnim potrebama kao što su posao, infrastruktura, socijalna i zdravstvena zaštita.
- Ključni prioritet 13 iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od vlasti u Bosni i Hercegovini zahtijeva da unaprijede zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, dakle raseljenih osoba i izbjeglica - ističe predsjednica UZOPI-a Mirhunisa Zukić.
U Mišljenju se navodi da Bosna i Hercegovina mora osigurati trajna rješenja za smještaj i mjere integracije za oko 100.000 izbjeglica i interno raseljenih osoba, kako bi završila proces povratka i omogućila zatvaranje Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodi Zukić u izjavi za Fenu.
S tim u vezi, a podsjećajući na činjenicu da je Zakon o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH posljednji put mijenjan prije 20 godina, neophodno je prilagoditi zakonska rješenja aktuelnim izazovima sa kojima se suočava ta ranjiva grupa.
Monitoring koji je UZOPI proveo ove godine diljem BiH identificirao je povratnike koji nemaju struju u kompletnom selu, dok je u drugom selu elektrifikacija urađena samo do jedne kuće, sagrađena je zgrada bez kanalizacione mreže, brojni su novosagrađeni stanovi čiji vlasnici žive izvan BiH ili put izgrađen samo do jedne kuće, dok je u drugoj mjesnoj zajednici sagrađena škola ali je bez učenika ili ambulanta koja nije u funkciji jer nema ljekara. Djeca povratnika nemaju javni prijevoz do škole ili su autobuske stanice udaljene po nekoliko kilometara od povratničkih naselja, zbog loše putne infrastrukture. Kod Ministarstva za ljudska prva i izbjeglice BiH je evidentirano 43.000 aplikanata koji traže obnovu svojih stambenih objekata. To su, kako navodi UZOPI, samo neki od primjera koji govore o isključenosti brojnih povratnika i raseljenih osoba iz konteksta ljudskih prava.
I ovih dana je UZOPI u vanprojektnim aktivnostima komunicirao brojna udruženja u lokalnim sredinama. Razmijenjene su informacije o pitanjima rekonstrukcije, infrastrukture, zapošljavanja, obrazovanja, socijalne zaštite, sigurnosti... Poruka UZOPI-a i mreže lokalnih udruženja i nevladinih organizacija je da za povratnike i raseljene osobe je svaki dan važan za zaštitu i ostvarenje ljudskih prava.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kad je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine, kojim je prvi put u historiji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika". Proklamacije ljudskih prava treba posmatrati kao artikulacije etičkih zahtjeva. Službeno je Dan ljudskih prava ustanovljen 1950. kad je Opća skupština UN-a usvojila rezoluciju 423(V) u kojoj se pozivaju sve države članice, kao i druge zainteresirane organizacije, da prihvate 10. decembar kao Dan ljudskih prava
federalna.ba/Fena