Na Međunarodni dan ljudskih prava: Moramo mnogo bolje i više od onoga što smo do sada uradili

Bosna i Hercegovina je u martu ove godine dobila zeleno svjetlo za uslovno otvaranje pregovora s Evropskom unijom. Ne budemo li ispunjavali najviše norme u oblasti zaštite ljudskih prava, moglo bi nam se upaliti i crveno. Poruka sa konferencije o obilježavanju 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, održane u Domu UN-a u Sarajevu je da moramo mnogo bolje i više od onoga što smo do sada uradili.

Svaki čovjek, jer je to, između ostalog, i pitanje njegovog dostojanstva, ima pravo znati gdje su posmrtni ostaci njegovih najmilijih koji su ubijeni u ratu, da imaju ime i prezime i da budu predati njihovim porodicama, te ukopani. Prekinuti šutnju o masovnim grobnicama preduslov je za to.

„U BiH je nestalo više od 35 hiljada ljudi, identifikovali smo oko 80 posto, a broj od 7.500 nestalih osoba posebno je težak u ovom vremenu“, kazala je Saliha Đuderija, predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH.

Ombudsmani u BiH ističu da u našoj zemlji tri kategorije stanovništva trebaju prioritetnu zaštitu: osobe sa invaliditetom, nacionalne i druge manjine te djeca. Dodali bismo ovome i sve one izložene govoru mržnje, diskriminaciji na osnovu spola, roda, LGBTIQ populacije, žrtve kriminalizacije klevete, novinare koje se fizički napada ili im se prijeti smrću.

„Novinar Avdo Avdić, zbog prijetnje ubistvom od osobe iz kriminalnog miljea, Mirza Dervišević iz Brčkog zbog fizičkih napada i Nataša Miljanović-Zubac, novinarka iz Trebinja, podsjeća Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Djeca su često izložena brutalnim konfliktima među roditeljima, a i često su svjedoci ubistava jednog od njih, najčešće majki. Ombudsmani nastoje uspostaviti partnerske odnose s institucijama vlasti, te im ukazati na kršenje ljudskih prava i prava djeteta, u smislu prevencije. Ukoliko do toga ne dođe, ombudsmani izdaju preporuke

„Uspjeli smo doći do 50 posto. Regionalni prosjek je 70, a evropski oko 80. Znači, i ombudsmani u EU imaju probleme sa realizacijom ovih preporuka“, izjavio je Nevenko Vranješ, ombudsman za ljudska prava BiH.

Veliku ulogu u zaštiti ljudskih prava ima i nevladin sektor, ali je država potpisnica evropskih konvencija, pa je stoga i najodgovornija. O onome šta je neka zemlja uradila na polju ljudskih prava,  donosi se u Periodočnom izvještaju pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih nacija u Ženevi, koji će biti prezentiran krajem januara iduće godine.

„Izvještaj o napretku ljudskih prava će biti 29. januara u Ženevi. I ovo je proces koji treba da unaprijedi i kaže šta funkcioniše, a šta ne u BiH. 7. oktobra Vijeće ministara BiH trebalo je da usvoji izvještaj te pozivam sve relevantne institucije da ovaj izvještaj bude usvojen što prije“, poručila je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.

Međunarodni dan ljudskih prava ustanovila je Generalna skupština UN-a 10. decembra 1948. godine s ciljem ostvarivanja jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske porodice kao temelja slobode, pravde i mira u svijetu.

federalna.ba