Zločin i kazna

NATO na optuženičkoj klupi u Doboju. Ovu najveću vojnu alijansu tereti se za ratni zločin protiv civilnog stanoviništa. NATO istražuju oni protiv kojih je djelevao, a djelovao je prekasno. Do NATO udara počinjen je genocid u Srebrenici, počinjeni ratni zločini, ubijena mladost na Tuzlanskoj kapiji, na Markalama ubijeni i izmasakrirani građani, na stotine ubijenih i protjeranih. Sud u  Doboju istražuje stradanje civila prilikom bombardovanja. Istražuje i da li je NATO koristio nedozvoljeno oružje i sredstva zabranjena Ženevskim konvencijama. Više od dvije decenije poslije počinje istraga o pripadnicima NATO-a. Zna li Brisel gdje je Doboj? 

“Niz događaja koji su se desili u prethodnih mjeseci su doveli do toga da su Markale bile kap koja je prelila čašu”, rekao je Berko Zečević, vojnopolitički stručnjak. 

Alija Kožljak, profesor međunarodnih odnosa i bivši vojni predstavnik BiH u NATO-u, kaže: “Međunarodna zajednica upravo zbog stradanja civila i nemogućnosti da se zaštite mirnim putem kao do tada UN snagama donijela odluku da se primijeni jedan princip a to je princip responsability to protect , znači odgovornost da se zaštite civili.” 

August 1995. godine i odgovor. Namjerna sila. Vojna intervencija NATO saveza. Bio je to početak kraja rata u BiH i dovođenje srpske strane za pregovarački sto. Za mnoge sporno, ali neophodno bombardovanje je odobreno, uz saglasnost lidera NATO-a i UN-a.   

“Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo nekoliko rezolucija, uključujući rezoluciju 816 kojom poziva NATO da se angažuje u BIH kako bi se spriječilo daljnje  činjenje ratnih zločina, ugrožavanje civilnog stanovništva, ugrožavanje sigurnih zona. Kasnije i rezoluciju 836 kojom odobrava upravo upotrebu sile”, dodaje Kožljak.  

“Tad je oduzeta u suštini mogućnost upotrebe sile od tadašnjeg predstavnika UN-a Jasušia Akašija i taj autoritet za upotrebu sile je dat generalu Žanvijeu, koji je bio glavnokomandujući UNPROFOR-ovih snaga za kompletan Balkan”, navodi Nedžad Ahatović, vojnopolitički stručnjak. 

“Operaciji je prethodila odluka generalnog sekretara iz aprila koji direktno poziva NATO da se anagažuje u BiH na osnovu koje je komandant UNPROFOR-a u BIH potpisao memorandum s komandantom NATO-a da zajednički izvedu tu operaciju”, naveo je Kožljak. 

Dvadeset pet godina kasnije NATO pod istragom. Odnosno, N.N. lica osumnjičena su za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na teritoriji Doboja i Teslića, a koja su se desila tokom bombardovanja NATO avijacije u augustu i septembru 95 godine.  

“Istraga je otvorena nakon rekonstrukcije predmeta uništenog u poplavi koja je pogodila ovo Tužilaštvo u maju 2014. godine, s obzirom da je od CJB Doboj zatraženo dostavljanje raspoložive dokumentacije koja je ranije bila u ovom predmetu”, pojašnjava Slobodanka Lukić, službenica za informisanje CJB Doboj. 

Milomir Savčić, predsjednik Boračke organizacije RS-a, kaže: “Tu se prije svega kroz istragu mora doći do odgovora ko je stvarni počinilac djela, kakve su stvarne posljedice bombardovanja, da se dođe do odgovora da li su prilikom bombardovanja upotrebljavana sredstva, naoružanje koje su zabranjene konvencijama o ratovanju.” 

“Čist zločin, čist genocid, oni su počinili genocid nad srpskim narodom, njima se suditi vrijeme”, kategoričan je Vojin Pavlović, predsjednik Udruženja građana “Istočna alternativa”.  

Istraga traje godinama

Istraga ovog tužilaštva, dakle traje godina. Međutim, ne otkrivaju detalje o koliko civilnih žrtava se radi u ovom predmetu. Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica ustupio je Dobojskom tužilaštvu podatke prikupljene u istraživanju Namjernom silom na RS. I oni bez preciznih podatak, ali navode da su na osnovu relevantnih dokaza utvrdili da je na teritoriji RS poginuo 51 civil, a samo na području Doboja njih 19. Uz napomenu da to nisu potpuni podaci.  

“Nijedna vojna sila ne može da se opravda takvim dejstvom i smatramo da tužilaštvo mora istrajati na tome i dokazati zločine koje je NATO počinio u RS-u", dodaje Pavlović. 

"Interesantan je podatak da je u Dejtonu na jednoj od sesija koja se vodila Krajišnik pomenuo odštetu koju je NATO trebao da plati RS kad je u pitanju bombardovanje. Tada ga je vrlo grubo prekinuo Slobodan Milošević rekavši mu da začepi, da je zajedno sa vojnicima stradalo svega 25 ljudi”, priča Ahatović. 

“Ne treba da se desi nikakva civilna žrtva pa ni u takvim operacijama ali očigledno i izvještaji govore, a i planovi da cilj ovih operacija nisu bili civili, čak nisu bili ni pripadnici snaga Vojske RS nego infrastruktura, sistemi veze”, smatra Alija Kožljak, profesor međunarodnih odnosa i bivši voojni predstavnik BiH u NATO-u. 

Berko Zečević, vojnopolitički stručnjak, navodi: “Nažalost zbog, kako bih rekao, nedovoljne preciznosti, nedovoljnih informacija često se dešavalo da je bila tzv. kolateralna šteta, to znači da u zoni djelovanja oružanih formacija kao posljedica djelovanja oružanih sistema jedan broj civila je bio ranjen i ubijen.” 

Istraga je trebala doći mnogo ranije, riječi su enitetskog premijera Radovana Viškovića. Istovremeno, poziv je upućen svima koji smatraju da bi trebali biti obeštećeni od strane NATO-a da podnesu zahtjev. 

NATO opet na optuženičkoj klupi

“Pripremamo imovinsko-pravni zahtjev koji će paralelno teći sa krivičnim postupkom protiv učinilaca tih krivičnih djela”, kaže pravobranilac RS-a Milimir Govedarica. 

Isto traže i u Srbiji. Već jednom, čelnici NATO alijanse i zemalja koje su učestvovali u bombardovanju Srbije su osuđeni za zločine. 

NATO na optuženičkoj klupi opet. Početkom godine u Višem sudu u Beogradu podnesena je tužba za odštetu zbog obolijevanja od teških oblika karcinoma, a što je prema tvrdnjama advokata u ovom slučaju direktna posljedica bombardovanja 1999. i upotrebe osiromašenog uranijuma.  

“Članice NATO pakta koje su upotrijebile ovu municiju izvršile su ratni zločin protiv civilnog stanovništva, nisu imali potrebe da upotrebljavaju ovu municiju, jer ova municija produženo djeluje”, navodi Srđan Aleksić, advokat iz Srbije. 

Kao dokaz da je moguće tužiti NATO Aleksić navodi presude sudova i Italiji, čiji su vojnici dobili pravno na odštetu, jer su  nakon boravka u BiH i Kosovu, a gdje je bilo upotrebe osiromašenog uranijuma, ubrzo oboljeli od nekoliko specifičnih vrsta karcinoma.  

“Pripremamo se da pomognemo i našim prijateljima i građanima u BIH jer italijanski vojnici su oboljeli i u BIH. Ima izvršne i pravosudne presude u 185 slučajeva, 500 tužbi je pokrenuo i do sada nijedan spor nije izgubio”, dodaje Aleksić. 

Tvrdnje su da je NATO istu municiju koristio i tokom bombardovanja lokacija vojske RS. Opštine Hadžići, Han Pijesak, Sokolac i Istočno Sarajevo.  

“Smatramo da je u Bratuncu to već poznato da su mnogi ljudi iz Hadžića koji su došli ovdje umrli od posljedica NATO agresije, koje su tukli sa bombama sa obogaćenim uranijumom i žrtve su velike, evidentne, pola bratunačkog groblja je napunjeno ljudima iz Hadžića”, navodi Vojin Pavlović, predsjednik Udruženja građana “Istočna alternativa”. 

“U BiH je ispaljeno svega 10 hiljada projektila 30 mm, od kojeg je svaki treći bio uranijumski metak, tek dakle nekih 3 do 4 hiljade metaka je samo ispaljeno na oklopna vozila i artiljerijske pozicije i individualne pozicije oko Sarajeva i drugdje, tako da je ograničen i taj tip municije korišten”, kaže Nedžad Ahatović, vojnopolitički stručnjak. 

Otpor aktuelne vlasti RS-a

Milomir Savčić, predsjednik Boračke organizacije RS-a, kaže: “NATO pakt je gola sila i zato smo mi danas protiv. Kad kažem mi mislim na RS, pretežno da smo protiv toga jer ne znamo, odnosno znamo kakva je njena krajnja uloga.” 

Zato i ne čudi otpor. Aktuelne vlasti, koja je prvo pristala, potpisala, pa odustala od NATO integracija.  

"Nema puta BiH u NATO. NATO nije naš prioritet. Nećemo u NATO zato što ste i nama u dva navrata bacali bombe, nećemo u NATO jer nećemo granicu na Drini”, ističe Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a. 

Ujedinjeni i očito koordinisani. U otporu prema NATO-u, koji je gotovo sinhronizirano ojačan i pravosudnim procesom ili progonom. Predmet je godinama u rukama tužilaca u Doboju. 2017. Sud BiH nije mogao odrediti nadležno tužilaštvo koje će provesti istragu, a koja, kako su nam potvrdili u dobojskom tužilaštvu, ima međunarodni element. Tj. istražuje se NATO.  

“Sud BiH je nakon izvršenog pregleda i analize dostavljenog spisa isti vratio ovom Tužilaštvu, uz obrazloženje da na osnovu stanja spisa nije u mogućnosti da donese odluku o nadležnosti za vođenje postupka u ovom predmetu”, navela je Slobodanka Lukić, službenica za informisanje CJB Doboj. 

Iz Suda potvrda da je spis vraćen, jer nisu mogli utvrditi kada je prvi put i kod kojeg suda odnosno tužilaštva predmet zaprimljen. Također, data je mogućnost okružnom tužilaštvu Doboj da im ponovo dostave spis na ocjenu, što nikada nije učinjeno. 

Nakon analize dostavljenog spisa, Vijeće je zaključilo da se u istom nije nalazila naredba o provođenju istrage, niti je navedena pravna kvalifikacije krivičnog djela koje se istražuje, usljed čega predmet također nije bilo moguće ispitati.

Hoće li se put BiH u NATO dodatno usporiti?

Ako Sud BiH, a čiji je to zadatak, nije utvrdio koje tužilaštvo je nadležno za ovaj predmet, to ne znači da je okružno tužilaštvo u Doboju to moglo utvrditi za sebe, stava je advokat Asim Crnalić.  

“To je vrlo ozbiljna stvar da se neko nađe na lokalnoj razini ko kaže mi ćemo progoniti pripadnike NATO alijanse jer su oni bombardirali u ono davne vrijeme i počinili ratni zločin.”  

Navodi ni da Tužilaštvo BiH nije nadležno za kako kaže, predmet koji može imati diplomatske posljedice, jer prije svega BiH nema ugovor sa NATO savezom o procesuiranju pripadnika ove alijanse. Crnalić dodaje da je, vodeći istragu za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva okružno tužilaštvo u Doboju napravilo disciplinski prekršaj.  

“Ne smatram ja da je državno tužiteljstvo ovlašteno organizirati krivični progon protiv pripadnika NATO koji su bombardirali razne lokacije u BIH u to vrijeme, uglavnom pod kontrolom Vojske RS, ja to ne kažem, ali kažem da je za takvu vrstu zločina nadležno državno tužiteljstvo i da je nadležan državni sud. To treba zaustaviti VSTV, a prije svih njihov predsjednik. Dakle to mu je prvi veliki zadatak i veliko iskušenje koje mora savladati”, navodi Crnalić. 

Iz Tužilaštva BiH bez odgovora o istrazi protiv NATO saveza. Pitanje je da li je već ili ko će je iskoristiti kao argument više u politiziranju integracijskog procesa BiH, stvaranju negativne slike o NATO-u kako bi se taj put i dodatno usporio. Sigurno je da će istraga biti  bod više u dokazivanju Milorada Dodika da je protiv NATO-a, a za Rusiju, koja BIH vidi kao svoj teren. Pa i ova sudska priča, sa svjetski poznatim akterom, postaje alat u tom cilju.

Ovo je priča iz političkog magazina Mreža, cijelu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba