Zenička promocija knjige Zlatka Lukića 'Atlas rodoslovnih karata BiH'

U prostoru Muzeja Grada Zenica večeras je promovirano drugo izdanje knjige „Atlas rodoslovnih karata Bosne i Hercegovine“, autora Zlatka Lukića, koji se prvi put predstavio zeničkim ljubiteljima knjige i historije BiH.

Kako je istakao i sam autor, njegovu knjigu simbolizira poruka Huseina kapetana Gradaščevića – Zmaja od Bosne, koju je izrekao prije više od 180 godina.

- Boga se bojim malo, sultana nimalo, a vezira k'o dorata svoga. Jer ja sam Bosanac, a ne Turčin! A kad je 1831., u razgovoru sa beglerbegom, rekao mu beglerbeg: Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine.Gineš za državu koja nikad nije postojala, niti će. A Husein mu je na to odgovorio: Ima Bosne, beglerbeže, i Bošnjaka u njoj. Bili su i prije vas i, ako Bog da, bit će i poslije vas- istakao je Lukić.

Dodao je kako je ovom knjigom htio, ustavri, pokazati kontinuitet postojanja “naše domovine, od 13. stoljeća pa na ovamo”.

-Ako uzmemo da je Povelja Kulina bana, iz 1.189 godine, rodni list naše historiografije, onda, znači, postoji od 12. stoljeća, pa eto 800 godina.

Dakle, ništa ne dolazi u obzir tumačenja i floskule, kao što su zavnobihska Bosna ili dejtonska Bosna…To je, jasno kao dan, podmetanje - podvukao je Lukić.

Ljudi koji su vladali Bosnom, istakao je, bili su iz njenog miljea, dakle Bosanci, Bošnjaci…”nazovite kako hoćete”.

-Ali su bili sa ovoga tla. Kotromanići i njihovo visoko plemstvo, a, kasnije se to zamijenilo pa su došle Osmanlije - napomenuo je Lukić. Međutim, uvijek su ljudi iz Bosne “upravljali i gradili” ovom državom.

Promotor i recezent knjige Majo Dizdar kazao je kako je autor studiozno te „grafički i vrlo jasno i pregledno napravio stotinjak rodoslovnih karata i nekoliko popisa, na kojima su prikazane najvažnije bosanske dinastije iz prošlosti BiH“.

Prikazano je, kaže Dizdar, mnoštvo i drugih dinastija i monarhija, od kojih, većina, danas i ne postoje, a s kojima su bosanski vladari, na neki način, imali krvne veze.

-Dovoljno je samo ovlaš prelistati bosanske rodoslove, dakle ovu knjigu, pa da čovjeku u oko zapne  bilo koje ime, na nekom od rodoslovnih stabala i odmah će ući u nepregledni labirint krvnih veza, bračnih kombinacija, političkih saveza i brakova iz interesa- kazao je Dizdar.

Ovo je, kazao je Dizdar, prvo ozbiljnije djelo iz domena geneologije, jer se „niko od naših historiografa nije specijalno bavio rodoslovima“. Prvi je put, istakao je, napravljen atlas obiteljskih stabala svih „naših važnijih, srednjovjekovnih plemićkih obitelji“.

federalna.ba/Fena