Završen samit Berlinskog procesa - za zemlje Zapadnog Balkana, izuzev naše, sjajne vijesti
Potpisivanjem dva dokumenta završen je 10. samit lidera država Zapadnog Balkana i predstavnika Evropske unije u okviru Berlinskog procesa. Lideri zapadnobalkanske šestorke time su se obavezali na međusobnu saradnju. A, na samom početku od domaćina samita - njemačkog kancelara Olafa Scholza dobili su ohrabrujuću poruku: EU je kompletna jedino sa Zapadnim Balkanom. Pored ohrabrujuće poruke, zemlje Zapadnog Balkana uskoro će dobiti i prvu tranšu novca iz Plana rasta. Sve osim naše - Bosna i Hercegovina, podsjećamo, nije dobila zeleno svjetlo jer Briselu još nije dostavila potpunu reformsku agendu.
Sporazum za pristup visokom obrazovanju Zapadnog Balkana i Deklaracija podrške Akcionom planu o jedinstvenom regionalnom tržištu za period od 2025. do 2028. godine potpisali su u Berlinu lideri zemalja zapadnobalkanaske šestorke. Novi Akcioni plan je sastavni dio Plana rasta za Zapadni Balkan i predstavlja njegov drugi stub – Regionalnu ekonomsku integraciju kroz Zajedničko regionalno tržište. Osim što ima za cilj jačanje saradnje u regionu, trebao bi biti odskočna daska za širu integraciju sa Jedinstvenim tržištem EU-a.
„Potpisivanjem dokumenta o Zajedničkom regionalnom tržištu, šest zapadnobalkanskih država imat će još tješnju saradnju, što će pomoći poboljšanju standarda stanovnika tih zemlja. Zapadni Balkan je važan partner za EU i treba postati dio Unije. Stoga je potrebno uspostavljanje regionalnog tržišta koji će još više povezati tržišta ovih zemalja“, kazao je Scholz.
Bio je potreban most između zajedničkog regionalnog tržišta i jedinstvenog evropskog tržišta, a taj most je Plan rasta za Zapadni Bakan. Prve tranše se mogu ubrzo očekivati. Države članice Unije već su 11. oktobra odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
„Tražili smo od partnera da razviju vlastitu reformsku agendu unutar Plana rasta. Drago mi je što mogu izvijestiti da će pet od šest reformskih agendi biti usvojeno ove sedmice. To znači da isplata od šest milijardi eura ukupno u Planu za rast može krenuti prije kraja godine“, kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije
„Želim kazati da ćemo u Vijeću ministara intenzivno u narednom razdoblju raditi na tome kako bismo ispunili i izvršili sve naše obveze koje na tom putu imamo. Kad je u pitanju Berlinski proces, nama je ostao još jedan sporazum – o slobodi kretanja s osobnim iskaznicama i nadam se da ćemo intenzivno raditi na tome kako bismo i tu obvezu izvršili“, kazala je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
A, jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer je u septembru u Brisel poslan nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterije Evropske komisije, pa reformska agenda nije ni razmatrana na nivou država članica. Ono na šta može BiH računati su mjere solidarnosti.
„Na Zapadni Balkan širimo iste mjere solidarnosti koje smo poduzeli unutar naše Unije - poput energetske, ali i saradnje u oblasti civilne zaštite, odnosno borbe protiv šumskih požara ovog ljeta i nedavnih poplava u Bosni i Hercegovini“, dodale je Von der Leyen
Bilo je riječi i o proširenju EU-a. Od 2013. godine, Unija nije primila novu članicu, sada je tema ponovo na vrhu agende članica Unije, imajući u vidu rat u Ukrajini i druge geopolitičke probleme. Stoga ističu važnost strateškog partnerstva između EU-a i Balkana.
„Jednostavno rečeno, a vjerujem da su sa mnom saglasni svi koji su okupljeni ovdje danas: EU je kompletna samo sa Zapadnim Balkanom kao sastavnim dijelom. Lideri zemalja Zapadnog Balkana, poduzimaju krupne korake ka našem zajedničkom cilju“, poručio je Scholz.
Ipak, to je proces zasnovan na zaslugama. Kandidatima uvjeti ostaju isti - približavanje članstvu podrazumijeva provođenje reformi, usklađivanje sa osnovnim evropskim vrijednostima, poštivanje demokratije i vladavine prava.
federalna.ba