Zavodi u suficitu, a na listi čekanja 1.023 osobe
Nekoliko hiljada teško oboljelih pacijenata u Bosni i Hercegovini osim borbe sa bolešću - vodi i borbu za osnovna ljudska prava. Lijekovi koji su im neophodni često nisu dostupni, a cijenu plaćaju i životom.
Lista duga, brojka zabrinjavajuća - 1.023 pacijenta svakodnevno čekaju na neophodne lijekove, a toga ne bi smjelo biti, poručuju iz Udruženja "Renesansa". Pojašnjavaju - to jasno precizira Član 32 Zakona o pravima, potrebama i obavezama pacijenata. Tvrde, niz je i drugih zakonskih neregularnosti s kojima se oboljeli suočavaju, poput toga da Federalna vlada ne poštuje zakone koje je sama donijela i ne uplaćuje sva neophodna sredstva Fondu solidarnosti.
„Vlada i dalje duguje 156 miliona KM. Preko 20 godina Vlada krši zakon, to su radile i dosadašnje Vlade. Podrobnija analiza možda bi ustanovila da je više ljudi umrlo na listama čekanja nego što je umrlo u doba koronavirusa, što znači da je ovo jedna velika afera - afera svih afera“, kaže Enida Glušac, predsjednica Udruženja "Renesansa".
Afera kojoj se kraj ne nazire. Lijekovi neophodni teško oboljelim pacijentima izuzetno su skupi, a mnogi su prinuđeni nabavljati ih iz inozemstva. Sve dok to finansijski mogu podnijeti.
„Poznato je da su trenutno svi kantonalni zavodi u suficitu. Zavod zdravstvenog osiguranja KS-a je čak oročio 136 miliona KM. Oni imaju toliko novca u višku da su uspjeli oročiti 136 miliona, a s druge strane imamo ljude koji umiru zbog 4-5 hiljada koje ne mogu da plate za svoj lijek“, naglašava Glušac.
Velike farmaceutske kuće se povlače iz naše zemlje. Razlog - malo i neuređeno tržište, pojašnjavaju iz Komore farmaceuta Federacije BiH, zbog čega su određeni lijekovi nedostupni. A lijekovi koji se proizvode na domaćem tržištu nisu u deficitu.
„Dolazi do nestašice lijekova koji su iz uvoza, kod nas su liste, mora proći državnu agenciju, pa onda federalnu listu lijekova, listu lijekova u RS-u, a ispod Federacije svaki kanton ima svoju listu lijekova. To su uglavnom citostatici, lijekovi koji su kraćeg roka trajanja i veledrogerije se ne usuđuju da rade uvoz ukoliko nema novca i tenderi nisu ispoštovani na nivou Federacije“, objašnjava Bilsena Šahman, predsjednica Upravnog odbora Komore farmaceuta FBiH.
Iz entitetskih zavoda potvrdili su povremene nestašice lijekova. Kažu da je to problem s kojim se suočavaju svi na globalnom nivou, podsjećajući na mogućnost refundacije troškova.
„Dešavaju se sporadične nestašice lijekova na tržištu na koje FZO RS-a ne može da utiče, jer se npr. dešavaju defekture na svjetskom tržištu, zastoji u proizvodnji nekog lijeka, problemi prilikom uvoza, kontrole i sl. Ono što je najvažnije, za lijekove koji se nalaze na listama lijekova, FZO RS-a je omogućio refundaciju troškova ukoliko pacijenti sami kupe lijekove ako ih nije bilo u bolnici ili apoteci, izuzev za lijekove koji se nalaze u Programu lijekova i koji su dostupni u ograničenim količinama“, navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a.
„Privremeni ili trajni prekid prometa lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine od strane proizvođača zbog komercijalnih razloga ili reorganizacije proizvodnje trenutno je razlog nestašica za nekoliko citostatika. U većini slučajeva postoje alternativna rješenja, s tim da u slučaju da ne postoji alternativa, odnosno zamjenski lijek, Zavod omogućava pacijentima pravo na refundaciju kupljenog lijeka“, poručuju iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Dakle, novca ima, problem su procedure. Od javnih nabavki do kompleksnosti sistema, ali i volje dobavljača. Krug začaran, a pacijent prepušten sebi. Život na listi čekanja, pa ko preživi.
federalna.ba