Zašto se Martin Scorsese plaši za budućnost filma

Uoči izlaska njegove nove epske vestern kriminalističke drame, Killers of the Flower Moon (Ubice cvijetnog mjeseca), veliki američki režiser Martin Scorsese sjedi u hotelskom apartmanu s pogledom na Central Park u New Yorku i žali za stanjem savremenih holivudskih filmova. U opširnom intervjuu za BBC-jev program Talking Movies, on o trenutnoj bujici blockbuster franšiza kaže: „One nisu za mene... kako starim pokušavam da shvatim gdje, dođavola, da provedem svoje vrijeme. Očito to ne mogu uz blockbustere."

Osjećaj je u skladu sa često citiranim intervjuom koji je dao prije četiri godine za Empire Magazine, u kojem je izjavio da Marvelovi filmovi o superherojima liče na "luna parkove" i da "nisu kinematografija".

U razgovoru za BBC-jev program Talking Movies, on se sa sjetom prisjeća prošlosti kada su veliki studiji pravili "ozbiljan posao, čak i ozbiljne komedije. Ono što ja kažem je da je novac sada za franšizu, za akcioni film , i tu će i ostati”. Po istom principu, on kaže da današnji indie filmovi, u kojima umjetnička forma i dalje cvjeta, ne dobijaju platforme koje zaslužuju: "Želimo ih većima. Želimo da ih vidi više publike", kaže on.

Scorsese nikada nije bio veliki igrač u studijskom sistemu, ali Killers of the Flower Moon je na svoj način rijedak primjer "ozbiljnog posla" sa velikim budžetom za koji kaže da je nestao. Riječ je o tri i po sata dugoj epskoj adaptaciji knjige Davida Granna Killers of the Flower Moon: The Osage Murders and the Birth of FBI, u kojoj glume Scorseseovi glumci Robert De Niro i Leonardo DiCaprio. On prikazuje hroniku ubistava mnogih pripadnika autohtone zajednice u Oklahomi 1920-ih koja su predstavljala takozvanu "vladavinu terora", u kojoj je više od 60 Indijanaca ubijeno od strane bijelih uljeza pokušavajući se dočepati nafte koja je ležala ispod nacionalne zemlje Osagea.

To je Scorseseov prvi vestern, ali je ujedno i kriminalistička drama, i svakako prikazuje muškarce koji se ponašaju kao mačo i nasilje koji su dugo definirali njegov rad. Njegovi raniji filmovi, koji su se fokusirali, između ostalog, na njujorške gangstere, bili su priče o likovima s motivacijom koja se ne razlikuje previše od onih beskrupuloznih biznismena u Killers of the Flower Moon.

Kako objašnjava: "Odrastao sam u oblasti uličnog kriminala, organizovanog kriminala, bilo je mnogo ljudi koji su radili neke loše stvari. Tako da u ovoj priči možete na to gledati od pljačke nečije radnje do tačke da zbrišete naciju, autohtonu naciju."

Ovih dana, mnogi holivudski blockbusteri, posebno franšizni filmovi, ne uspijevaju ponuditi prepoznatljivo pripovijedanje. Iako je Scorsese s vremena na vrijeme bio angažirani režiser, obično je snimao filmove pod vlastitim uslovima koji odražavaju njegov stav. On istinski cijeni kinematografiju u kojoj prevladava jedinstvena umjetnička vizija filmaša.

Čini se da je u tome uspio sa Killers of the Flower Moon (Ubice cvjetnog mjeseca). Navodno je Apple Original Films uplatio iznos od oko 200 miliona dolara, ali režiser tvrdi da je manje-više ostao sam. "Mogli biste reći, 'Pa, to je zato što ste to što jeste', ali da, sada imam 80 godina'. Tako da sam bio u mogućnosti da napravim film u kojem niko neće gledati preko mog ramena... a ako i jesu, bili su veoma tihi ," kaže. Scorsese zauzima sada rijetku poziciju u američkoj kinematografiji, kao režiser koji pravi epske filmove na svoj način. Nedavno su i Christopher Nolan s Oppenheimerom i Greta Gerwig s Barbie trijumfovali sa visokobudžetnim filmovima koji su, poput Scorseseovog, nosili svoj lični pečat. Ali oni su izuzetak.

Osamdesetogodišnji Scorsese zna da se on i drugi filmski stvaraoci suočavaju sa promijenjenim pejzažom gdje se zajedničko gledanje filmova još uvijek nije vratilo na nivoe prije Covida. Kada je riječ o objavljivanju njegovih filmova u SAD-u, on se također mora boriti sa publikom koja je više nego ikada atomizirana i politički polarizirana. Također, u doba kada postoji veća pažnja o tome ko je i kako predstavljen na ekranu, Scorsese je morao da posveti posebnu pažnju pričanju priče poput one o ubistvima pripadnika Osagea. Bio je odlučan da će Killers of the Flower Moon (Ubice cvjetnog mjeseca) dati odgovarajuću težinu autohtonim likovima – a zapravo duša njegovog novog epa ne pripada bijelcima koje glume Robert De Niro i Leonardo DiCaprio, već ženi Indijanki koju igra Lily Gladstone.

Gledstoneina izvedba postala je jedna od glavnih tema filma. Scorsese ju je uočio u dramskom filmu „Certain Women“ (Određene žene) Kelly Reichardt iz 2016. godine. "Vidio sam to lice i vidio sam šta se dešava njenim očima i rekao sam 'Ona je ta, stvarno je zanimljiva'", prisjeća se on uticaja koji je na njega ostavila. U nadolazećoj utrci za Oscara, Gledstonova bi mogla postati prva Indijanka koja je nominirana za nagradu u kategoriji najbolje glumice.

Iako Scorsese ima sjajnu reputaciju, nema garancije da će Killers of the Flower Moon biti trijumf na kinoblagajnama. Na njegovom vrhuncu 1970-ih, filmovi poput Kuma mogli su ujediniti publiku širom svijeta. Scorsese sumnja da kino još uvijek ima tu moć.

"Nisam siguran, nadam se da može", kaže on. "Možda griješim u ovome, ali problem je što je filmski pejzaž fragmentiran. Filmovi su napravljeni za određenu grupu... imate filmove snimljene za različite grupe različitog spola, različite seksualnosti itd. A ustvari bi trebali biti samo filmovi, za sve."

Sa neizvjesnom sudbinom filma, Scorsese je više nego ikada određen za očuvanje naše celuloidne historije i njenog obnavljanja. Godine 1990. pomogao je u stvaranju Filmske fondacije kao organizacije posvećene očuvanju filma; od osnivanja je uključena u restauraciju više od 1.000 radova. Među njegovim nedavnim trijumfima je restauracija, sa Nacionalnim arhivom BFI-ja, filma Pressure, prvog britanskog crnog dugometražnog filma, koji je objavljen 1976. godine, a režirao ga je Sir Horace Ové, koji je umro prošlog mjeseca. Svjetska premijera restauracije filma prikazana je i na Londonskom i Njujorškom filmskom festivalu 11. oktobra. Upoređujući stare filmove sa starim knjigama, Scorsese vjeruje da ih treba sačuvati. „Filmska umjetnost koja nam daje… predstavu onoga ko smo ili ko smo bili, kako smo se promijenili, dobre stvari, sramotne stvari – to se ne može gurnuti pod tepih.”

Scorsese će u novembru napuniti 81 godinu, a ima filmova koje bi još volio da snima. Odlučujući gdje će uložiti svoju energiju, sjeća se savjeta legendarnog iranskog režisera Abbasa Kiarostamija: "Pogledao me je i rekao: 'Ne radi ništa što ne želiš. Jednostavno nemoj.' I znam na šta je mislio."

Zapravo, ovaj veteran gleda na današnje filmsko stvaralaštvo prilično pragmatično. "Svodi se na ono što je u kadru, gdje postaviti tu kameru i gdje provesti ono što vam je preostalo od života pričajući priču. Da li je vrijedno toga?"

Većina recenzija filma Killers of the Flowers Moon procijenila je da je to priča koju svakako vrijedi ispričati. Kritičar, Pete Hammond iz Deadline-a, otišao je toliko daleko da ga je nazvao "znamenitošću filmskih ostvarenja", a to je kritika s kojom bi se mnogi složili - poklon jednog od najistaknutijih američkih filmskih stvaratelja.

Killers of the Flower Moon izlazi 20. oktobra u SAD i Velikoj Britaniji.

federalna.ba/BBC