Zaštitaru u muzeju bilo dosadno: Prvog dana na poslu šarao po slici poznate umjetnice

Čuvar ruske umjetničke galerije optužen je da je crtao po slici iz sovjetskog doba za koju je bio odgovoran prvog dana na poslu.

Tokom posjete Jeljcin centru u Jekaterinburgu u decembru, dvojica posjetitelja primijetila su oči iscrtane hemijskom olovkom na djelu Tri figure Anne Leporskaye.

Avangardna slika sadrži tri apstraktne, i obično bezočne figure.

Zaštitar je u međuvremenu dobio otkaz, a policija je pokrenula istragu.

U saopćenju izvršni direktor Jeljcin centra Alexander Drozdov rekao je da je zaštitar zaposlen od strane privatne zaštitarske organizacije. Bio je to i prvi dan zaštitara na poslu, rekla je kustosica izložbe Anna Reshetkina za rusku web stranicu ura.ru.

"Njegovi motivi su još uvijek nepoznati, ali uprava vjeruje da je to bila neka vrsta gubitka razuma", rekla je.

Dodala je da je on nacrtao oči na sliku jednom od vlastitih markiranih olovaka Jeljcin centra, probijajući sloj boje.

Srećom, krivac nije snažno pritisnuo platno olovkom i zbog toga oštećenje nije išlo jako duboko, navodi The Art Newspaper Russia koji je prvi objavio priču.

Šteta je prvi put prijavljena policiji 20. decembra, no Ministarstvo unutarnjih poslova prvo je odbilo pokrenuti istragu jer je šteta ocijenjena "beznačajnom".

No, Ministarstvo kulture kasnije se žalilo na tu odluku Uredu glavnog tužitelja, a policija je prošle sedmice i zvanično otvorila istragu.

Ako bude proglašen krivim, zaštitaru osumnjičenom za ovaj zločin prijeti novčana kazna i do tri mjeseca zatvora.

Slika je vraćena u Državnu Tretjakov galeriju u Moskvi, koja je posudila sliku Jeljcinskoj galeriji, na restauraciju dan nakon otkrića vandalizma.

Procjenjuje se da će restauracija koštati 250.000 rubalja (3.345 dolara).

Od tada su postavljeni zaštitni zasloni preko ostalih radova na izložbi Jeljcin centra.

Leporskaya je bila učenica poznatog umjetnika Kazimira Malevicha, koji je razvio avangardni pokret koji je osvojio svijet umjetnosti 1920-ih.

Leporskaya je postala poznata po projektiranju zgrada i izložbi te slikanju, a njezini se radovi nalaze u raznim muzejima širom Rusije.

Jeljcin centar je dobio ime po prvom ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu, koji je bio na vlasti od 1991. do 1999. godine.

Nadzirao je tranziciju zemlje nakon raspada Sovjetskog Saveza, a tokom svog predsjedanja morao se nositi s raznim privrednim i političkim krizama.

U vrijeme kada je napustio dužnost, Jeljcin je bio nadaleko nepopularan u Rusiji, a muzej izgrađen u njegovo ime podijelio je javnost.

federalna.ba/BBC