Za FR Siniša Bencun: Podržavamo operabilnost misije OSCE-a u Ukrajini

Tenzije između Rusije, Ukrajine i Zapada eskalirale su tokom vikenda nakon što su zapadni mediji tvrdili da bi Moskva mogla pokrenuti napad na Ukrajinu 16. februara. Istovremeno, Moskva je negirala da se priprema za invaziju na Ukrajinu, tvrdeći da su ruski vojnici tamo zbog izvođenja vježbi. Dok se razmjenjuju optužbe, traje intenzivna diplomatska ofanziva u pokušaju da se smire napetosti i deeskalira kriza na rusko-ukrajinskoj granici. Mnoge države povlače svoje diplomate i pozivaju građane da napuste Ukrajinu. Izvjestan broj bh. državljana nalazi se u Ukrajini i borave na privremenoj osnovi kao pripadnici Misije OSCE-a u toj zemlji, kaže za Federalni radio Siniša Bencun, ambasador, stalni predstavnik  BiH pri OSCE-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču.

Razgovarala Aida Hasanbegović

Ukrajina traži sastanak sa Rusijom i članicama OSCE-a u vezi s raspoređivanjem ruskih vojnih snaga u blizini svojih granica i na Krimu. Američki posmatrači iz Misije u nedjelju su napustili istočni grad Donjeck. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova kritiziralo je pozive da posmatrači OSCE-a napuste Ukrajinu.
Gospodine Bencun, OSCE, kao najveća regionalna sigurnosna organizacija, ima više oblasti djelovanja i terensko prisustvo u Ukrajini od 2014. godine. Što bi značilo povlačenje osoblja koje je u prethodnom periodu imalo značajnu ulogu u posvećenosti civilnom nadzoru?

Upravo danas će se održati sastanak kojim Ukrajina putem OSCE-og mehanizma za izgradnju povjerenja, poznatom kao „Bečki dokument“ traži dodatne informacije od Rusije u vezi neubičajenih aktivnosti  ruskih vojnih snaga. Jedan takav sastanak je održan jučer na zahtjev baltičkih zemalja u vezi neubičajenih vojnih aktivnosti Bjelorusije u zoni granice s  Ukrajinom, ali bez konkretnih rezultata jer zemlje pokretač, kao ni zapadni saveznici nisu bili zadovoljni odgovorima. A suština odgovora je bila da nivo vojnih vježbi da bi Bjelorusija bila dužna poslati najavu za takve aktivnosti, ne prevazilazi pragove koji su propisani pravilima OSCE-a. S druge strane, države pokretači sastanka su pozvane da prisustvuju tim vojnim vježbama na teritoriji Bjelorusije, što su prihvatile Litvanija i Latvija i narednih nekoliko dana će posmatrati vježbe. Dobro je da ta vrsta dijaloga postoji, a da li će biti tako i na današnjem sastanku, na inicijativu Ukrajine u zahtjevu prema Rusiji, ostaje da se vidi. Što se tiče pitanja o povlačenju osoblja OSCE-a  u principu to ne bi bio dobar potez, prisustvo međunarodnih misija uopće, pa i OSCE- a od suštinskog značaja je za smirivanje tenzija, deeskalaciju i dalji monitoring na terenu.

Može li OSCE i dalje osiguravati monitoring, dok Sjedinjene Američke Države upozoravaju na rusku invaziju koju Rusija negira?

Dobili smo uvjeravanje od specijalne posmatračke misije u Ukrajini da može. Također, od glavne tajnice Helge Schmid da se bez obzira na pojedine uliteralne odluke nekih zemalja da povuku svoje snage iz sistema OSCE-a, zadrži operabilnost misije na terenu i da ona nastavi sa svojim normalnim radom na terenu sa smanjenim kapacitetom u smislu broja ljudi.

Da li se Misija OSCE-a u Beču priprema za eventualno ekstremne  scenarije na terenu i na koji način?

OSCE-ova misija u Ukrajini je civilna, u ekstremnim scenarijima nema šta drugo raditi na terenu osim evakuirati se. U stalnom sam kontaktu sa rukovodstvom, dobio sam uvjeravanja da organizacija zajedno sa Misijom u Ukrajini razvija različite planove na terenu, uključujući i ekstremne scenarije. Glavna tajnica OSCE-a Helga Schmid je tokom vikenda obavila niz razgovora sa ministrima vanjskih poslova država koje graniče sa Ukrajinom, vjerujem da je razgovarano i o mogućnosti eventualne evakuacije osoblja preko tih država, u slučaju ekstremnih situacija. Tamo ih je preko 800 iz različitih zemalja   OSCE-a, međutim, takav scenarij evakuacije trenutno nije na stolu, ja to ne vidim da se u ovom trenutku može očekivati.

To je posljednja solucija?

Upravo tako, jer se radi o civilnoj misiji, koja u slučaju velikih vojnih operacija i sukoba nema šta raditi u ovom formatu.

Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju je rijetko međunarodno tijelo u čijem su članstvu i Sjedinjene Američke Države i Rusija. Da li ta prednost može biti iskorištena u smirivanju tenzija u Ukrajini?

Da, upravo je OSCE platforma koja okuplja sve zainteresirane strane, za razliku od drugih saveza i organizacija koje okupljaju tzv. like minded zemlje, kao što su NATO ili EU.  Upravo su SAD i Rusija pomenule početkom godine OSCE kao platformu gdje bi se o ovom problemu trebalo intenzivno razgovarati. Poljska kao predsjedavajuća je promovirala prošle sedmice novi pristup,  nazvan obnovljeni OSCE - evropski sigurnosni dijalog, sa ciljem  smanjenja rizika od sukoba, povećanju tzv. predvidljivosti na terenu i jačanju koncepta sveobuhvatne i nedjeljive sigurnosti i mirnih međudržavnih odnosa. Kad govorimo o nedjeljivoj sigurnosti, misli se na nekoliko elemenata, u prvom redu na pravo svake države da izabere ili promijeni svoje sigurnosne aranžmane, u slučaju Ukrajine da ima pravo da sama odluči hoće li pristupiti nekom vojnom savezu, ili ne. Obaveza svake države je da ne jača svoju vojnu sigurnost nauštrb sigurnosti drugih zemalja, i kao treći bitan princip da ni jedna država ne može smatrati bilo koji dio područja OSCE-a svojom sverom utjecaja. Poljska želi inteziviranje neformalnih razgovora o ovoj temi,  upravo ovdje u Beču, uz pravovremeno uključivanje donosioca odluka iz država članica kako bi se postigao opipljiv rezultat. Ruska Federacija nije podržala ovu inicijativu, njihov stav je da se moraju fokusirati na pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i državama članicama NATO-a, gdje traže dugoročne pravno sigurnosne obavezujuće garancije. Nisam optimista u uspjeh poljske inicijative, ali se slažem da je neophodno sačuvati dijalog i da je diplomatija jedini put iz ove krize. Velika vojna konfrontacija u i oko Ukrajine izazvala bi ogromnu ljudsku patnju, imala bi duboke strateške, političke, ekonomske i vojne amplikacije za sve nas.

Prema informacijama iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Budimpešti, koja nerezidentno zastupa interese BiH u Ukrajini, mali broj bh. državljana nalazi se u Ukrajini i borave na privremenoj osnovi kao pripadnici Misije OSCE-a u toj zemlji. Da li postoje mehanizmi u donošenju odluka kada je u pitanju njihov boravak u Ukrajini?

U Misiji OSCE-a u Ukrajini angažirano je 59 osoba iz BiH, nemamo precizne podatke koliko ih je trenutno tamo i u kojim regionima. Procjena na bazi komunikacije sa bh. građanima u Ukrajini je između 40 i 45. Moram istaći da naši ljudi nisu zvaničan kontingent kakav imaju neke druge države, što znači da BiH nema prema njima obaveze iz radnopravnog odnosa. Oni  su se samostalno zaposlili u OSCE-u, država nema mogućnost njihovog povlačenja kako su to učinili SAD, Velika Britanija, Kanada  i Danska, samo može dati preporuke u pogledu njihovog boravka. Na samim osobama individualno je da odluče, uzimajući u obzir sigurnosne i druge garancije koje im daje OSCE kao poslodavac. Odluke nekih zemalja da povuku osoblje iz OSCE-a nisu samo iz sigurnosnih već i političkih razloga. Zato smo vrlo oprezni u davanju sugestija i instrukcija jer time se  možemo svjesno ili nesvjesno svrstati u aktuelne blokove. Stav većine država je nepromijenjen, podržavaju operabilnost Misije OSCE-a u Ukrajini bez obzira na pojedinačna povlačenja. Mnogi smatraju da jednostrane akcije slabe operativnu sposobnost SMM-a u Ukrajini, te da je u ovoj situaciji posebno važno međunarodno prisustvo.

Ukrajina ne predviđa da će Rusija pokrenuti napade velikih razmjera, 16. februara, kako to izvještavaju zapadni mediji. Izjavio je to jučer sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost Oleksij Danilov. Gospodine Bencun, izgradnja mira, stabilizacija, postkonfliktna demokratizacija, dobro upravljanje i vladavina prava - sve su to pitanja na koja se fokusira OSCE na različitim nivoima. Imate iskustvo iz kriznih područja. Kako ocjenjujete posvećenost država članica međusobnoj saradnji u realizaciji ovih ključnih izazova?

Ključni problem koji postoji unutar OSCE-a, kao najveće regionalne organizacije, jeste različita interpretacija principa na koje su se države članice obavezale. Poput principa suverene nejednakosti, uzdržavanje od upotrebe vojne sile, nepovredivost granica, teritorijalni integritet država, nemiješanje u unutrašnje stvari, sve su to ključni principi oko kojih postoje različita tumačenja. Imate države koje se principijelno ne slažu da li je, primjera radi, starije načelo nemiješanja u unutrašnje stvari, ili načelo da svaka država članica može preispitivati stanje fundamentalnih ljudskih i drugih prava u bilo kojoj od zemalja članica. Ili da li je stariji princip nepovredivosti granica ili princip svakog naroda da traži pravo na samoopredjeljenje. Očigledno je da postoje znatne razlike između percepcija država članica OSCE-a u tom pogledu. Jedino smanjenje ovog jaza na neki način da se dođe do zajedničkog i svima prihvatljivog tumačenja principa na kojima počiva organizacija, može polučiti dugoročni rezultat.