Plakalo za FR: Dok god je ovakav sistem, ne možemo se nadati užurbanom kretanju BiH ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji
Razgovarala: Amra Ličina
U Dejtonu (Dayton) je održana međunarodna konferencija povodom tridesete godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, održano je i proljetno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a simbolično u mjestu gdje je prije tri decenije potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Delegacija Predsjedništva Bosne i Hercegovine nastupila je sa potpuno suprostavljenim stavovima i pokazala nepostojanje zajedničke vanjske politike.
Što se tiče integracija BiH u EU, sve je stalo. Mi smo neke stvari dobili, jer put koji smo prešli za dvije godine, neke države, poput Sjeverne Makedonije, prelazile su 16 godina. Govorim o sticanju statusa kandidata, pa odmah uslovnog pregovarača, za šta je nekim državama trebalo puno više vremena, ali to je došlo u vrijeme drugačijih geopolitičkih odnosa, situacije s Ukrajinom i Moldavijom, zatim ruskog uticaja koji se širio i naravno došlo je kao određeni poklon Evropske komisije. Međutim, tu se stalo, kazao je za Radio Federacije Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.
Konferencija u Dejtonu je iza nas. I u Dejtonu je naša zemlja, standardno, nastupila potpuno razjedinjeno, sa potpuno suprotstavljenim stavovim članova državnog Predsjedništva, ministra vanjskih poslova BiH i drugih?
„Meni je žao što svjedočimo takvim pojavama. Nažalost, niko se ne pridržava Strategije vanjske politike BiH iz 2018. godine koja je definirala određena kretanja i naravno potcrtala važnost saglasnosti predstavnika BiH na međunarodnoj sceni. Ovo je nešto što se konstantno ponavlja i čemu svjedočimo. Naravno razumijemo i različita mišljenja i tumačenja trenutne situacije, ali i samoga Dejtonskog mirovnog sporazuma, međutim, to je samo nešto što pokazuje međunarodnoj zajednici i međunarodnim predstavnicima nefunkcionalan sistem unutar Bosne i Hercegovine.“
Gdje je Bosna i Hercegovina danas kada su u pitanju EU integracije? Čini se da je sve stalo.
„Nažalost, sve je stalo upravo zbog ovih događanja proteklih nekoliko mjeseci. Još uvijek nemamo usvojenu reformsku agendu za Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Ona je nekoliko puta proslijeđena u Brisel, a vraćana je jer nije bila podržana od evropske administracije. Imamo još uvijek pitanje neimenovanja glavnog IPA koordinatora, glavnog pregovarača, još budžet BiH nije usvojen, vraćen je na doradu Vijeću ministara. Prema tome, mnogo je otvorenih pitanja. Ukoliko uzmemo neku analizu iz proteklog perioda, vidjećemo da je u zadnje dvije i po godine nekih pet do šest zakona usvojeno u Parlamentarnoj skupštini BiH, što je mali broj, odnosno procenat, u komparaciji sa 2015, 2016, 2017. i 2018. kada smo imali 80-86 zakona koji su bili usvajani godišnje. Prema tome, žao mi je što smo došli u ovakvu situaciju. Čini mi se da smo sami sebe izolovali zbog odnosa unutar BiH, zbog blokada kojima svjedočimo, ali jednostavno to i jeste problem dejtonskog uređenja Bosne i Hercegovine koji sprečava put BiH u EU. Ja se samo nadam da ćemo svi u budućnosti imati dovoljno svijesti da barem malo učinimo manje kompleksnim ustavno uređenje BiH sa nekim određenim promjenama gdje ćemo odstraniti mogućnost blokada kojima svjedočimo. Jer evidentno je da, dok god je ovakav sistem, mi se ne možemo nadati nekom užurbanom kretanju BiH u punopravno članstvo Evropske unije.“