Za FR Pehlić: Svaka druga žrtva trgovine ljudima u BiH je dijete
Razgovarala: Amra Ličina
Udruženje “Novi put” iz Mostara dobitnik je prestižne međunarodne nagrade za 2021. godinu, koju za borbu protiv trgovine djecom i seksualnog iskorištavanja djece dodjeljuje Fondacija “Child10″ iz Kraljevine Švedske, a Udruženju je uručena nagrada švedske kraljice Silvije i njene Fondacije „Briga o djeci“. Ova nevladina organizacija jedina je u Bosni i Hercegovini koja je dobila ovu nagradu i koja je pohvaljena za napore i doprinos sa ciljem iskorjenjivanja svih oblika eksploatacije djece i djevojaka. O problemu trgovine djecom i seksualnog iskorištavanja djevojčica i žena za Radio Federacije govorila je Abida Pehlić, predsjednica Udruženja „Novi put“ iz Mostara.
Već godinama se bavite problematikom trgovine djecom i seksualnog iskorištavanja djevojčica i žena. Kakvo je trenutno stanje u Bosni i Hercegovini? Jednom prilikom ste kazali da je svaka druga žrtva trgovine ljudima – dijete?
„Što se tiče samog problema trgovine djecom, ali i trgovinom ljudima uopće, Bosna i Hercegovina već nekoliko posljednjih godina bilježi konstantan problem što se tiče broja ovih žrtava. Prošle godine vlasti su zvanično identifikovale 80 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, što je više u odnosu na 2019. godinu, kada je identifikovana 61 potencijalna žrtva. Što se tiče prošle godine, od 80 identifikovanih potencijalnih žrtava, njih 45 su bila djeca. Ono što nas još više zabrinjava jesu takozvane sive brojke, odnosno broj žrtava trgovinom ljudima koje uopšte nisu identifikovane, a koje i dalje iskorištavaju u lancu trgovine ljudima. Nažalost, u Bosni i Hercegovini su prisutni svi oblici trgovine ljudima, a što se tiče maloljetnih žrtava, najveći broj identifikovanih su bili iskorišteni u svrhu prisilnog prosjačenja kao i u svrhu prodaje, to jeste djevojčice koje prodaju za sklapanje takozvanih dječijih brakova. Ono na što hoću da skrenem pažnju: mi imamo pojavu iskorištavanja djece putem informacionih tehnologija. I to je jedan trend koji konstantno raste u Bosni i Hercegovini. Pogotovo moramo imati na umu da je uzrast djece koja koriste Internet i koja su uključena na razne društvene mreže sve niža i niža tako da imamo veoma puno djece koju vrbuju putem društvenih mreža i koja u konačnici postaju žrtve seksualnih predatora. Kada je u pitanju iskorištavanje djece u svrhu prisilnog prosjačenja, odnosno u svrhu sklapanja takozvanih dječijih brakova, tu prednjače djeca romske nacionalnosti. Međutim, kada je u pitanju iskorištavanje djece u online okruženju, tu imamo djecu iz svih društvenih miljea. Znači, djecu situiranih i nesituiranih roditelja, djecu koja dolaze iz skladnih porodica, kao o onu koja dolaze iz porodica samo s jednim roditeljem. Tu nema pravila, jer djeca, bez obzira na to iz kojeg okruženja dolaze, jednako su ranjiva na iskorištavanje na društvenim mrežama ukoliko nisu dovoljno i na vrijeme obaviještena o svim opasnostima koje ih vrebaju na Internetu kao i o načinima zaštite.“