ZA FR Juratović: Otvara se nova stranica BiH, od etnonacionalizma  u demokraciju sa funkcionalnim institucijama

Josip Juratović, njemački parlamentarac iz Socijaldemokratske partije,  potvrdio je da će Njemačka biti suglasna da Europsko vijeće danas  odobri Bosni i Hercegovini početak pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Bundestag  je postigao rezoluciju čiji je jedan od predlagača i Juratović, a kojom se ohrabruje vlada ove zemlje da podrži otvaranje pristupnih pregovora. Za Federalni radio je kazao da je BiH, u zadnjih godinu dana, napravila više nego u proteklih deset te naglasio da je to pobjeda demokracije nad etnonacionalizmom.

U očitovanju njemačke Vlade povodom samita Vijeća Evropske unije danas i sutra, njemački kancelar Olaf Šolc (Olaf Scholz) podržao je otvaranje pregovora između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o punopravnom članstvu, kazavši da ovaj proces traje veoma dugo. Gospodine Juratoviću, da li je to što je Evropska komisija predložila otvaranje pregovora za Bosnu i Hercegovinu jasan signal da se Unija prilagođava novonastaloj situaciji i koliko je važna podrška Njemačke europskim integracijama BiH?

„Pa mislim da je to veoma važna podrška iz čisto prostog razloga jer je i sama Njemačka veoma angažirana u regiji Zapadnog Balkana kroz berlinski proces. To je, prije svega, na jednoj strani jasan signal da nakon 20 godina priča o perspektivi, stvarna perspektiva, može samo onda značiti ako se počinje sa pretpristupnim pregovorima. Ovdje se radi o razvoju Bosne i Hercegovine, ali u isto vrijeme i o vjerodostojnosti Europske unije i na kraju krajeva sigurnosti i mira i za jedne i za druge.“

Predstavnici zastupničkih klubova parlamentarnih stranaka u Bundestagu su, sa izuzetkom AfD-a, pozdravili preporuku Europske komisije Vijeću Unije da otvori pregovore s Bosnom i Hercegovinom.

„To je jasan signal, prije svega, da nije samo vladajuća koalicija ta koja podržava nego i opozicija, odnosno konzervativne strukture. To je signal prema Bosni i Hercegovini da se ne radi ovdje o stranačkim političkim pitanjima, već prije svega o odgovornosti svih pri daljnjim procesima oko stvaranje mira i stabilnosti, to jeste stvaranja demokratskih preduvjeta da Bosna i Hercegovina zaista može krenuti putem EU.”

Za razliku od Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske, koje kao glavni motiv navode zadržavanje Zapadnog Balkana u interesnoj sferi Brisela, neke članice Evropske unije ne daju bezrezervnu podršku otvaranju pregovora. Govorimo o Danskoj i Nizozemskoj. Jučer je nizozemski parlament dao zeleno svjetlo, odnosno tekst Rezolucije koji ostavlja mogućnost premijeru Marku Rutteu da danas u Briselu glasa za odluku o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, ali uz ispunjavanje svih 14 prioriteta, odnosno svih traženih reformi.

Hoće li biti dodatnih uvjeta?

„Ja ne vjerujem da će se bilo šta drugo tražiti, osim toga, tih 14 prioriteta se moraju razrađivati. Moram reći da je veoma dobro što je na inicijativu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) sa nizozemskim  premijerom Markom Ruteom (Markom Rutteom) bila u Bosni i Hercegovini i na taj način je i sam Rutee vidio da je Bosna i Hercegovina napravila strašan pomak naprijed po pitanju izgradnje demokratskih institucija i ispunjavanja uvjeta za ulazak u Europsku uniju. Mi nećemo zaboraviti da je upravo ovoj vladi, koliko god je kritizirali, uspjelo, u roku godinu dana, više posla napraviti nego prethodnim vladama za 10 godina, to nisu moje riječi nego riječi predsjednice EK. Vjerujemo u to da će Bosna i Hercegovina i dalje raditi na tom planu. Bitno je da Nizozemska da zeleno svjetlo jer to znači da je riješena politička odluka. Prije prve konferencije se mora dosta posla napraviti, ali smo dobili na vremenu, s obzirom na predstojeću izbornu kampanju u Europskoj uniji. Dok se ponovo institucije poslože nakon tih izbora, izgubilo bi se vrijeme, ovako možemo već sada u šestom mjesecu početi i više nismo ovisni o odluci Vijeća Europe. To je veliki korak naprijed i veliki uspjeh za Bosnu i Hercegovinu i njezine političke strukture. Dozvolite mi još samo da napomenem da se u isto vrijeme otvara jedna nova stranica Bosne i Hercegovine. Dosadašnja etnonacionalistička politika koja se vodila i gdje su jedni kočili druge se mijenja i na scenu stupa demokratska politika dijaloga i kompromisa i na takav način traženje rješenja, kako se to u Europskoj uniji, odnosno,  demokratskim zemljama radi. Tako da je jedna mala zemlja  napravila veliki iskorak dalje. Otvara se nova stranica, od etnonacionalizma  u demokraciju sa funkcionalnim institucijama.“

Smatrate da je vladajuća koalicija uradila mnogo više od svih prethodnih u pogledu donošenja potrebnih zakona, političkih kompromisa i napuštanja etnonacionalističkog narativa? Vjerujte li da će bh. vlast imati političke volje i snage da nastavi istim tempom u ispunjavanju reformskih zadataka?

„Vjerujem da ima političke volje, to je pokazala već do sada. Uspjeh Bosne i Hercegovine na putu u Europsku uniju ovisi i od toga da se konačno shvati da su sve političke strukture, bez obzira na to da li su na vlasti ili ne, obavezne da, po pitanju nacionalne odgovornosti , mislim na cjelokupnu Bosnu i Hercegovinu, po pitanju nacionalne i odgovornosti prema svom svom narodu, učine sve da taj proces uspije. Taj proces može biti ubrzan na način što će i vladajuća koalicija i opozicija, institucije Bosne i Hercegovine shvatiti ozbiljnost pitanja, dati povjerenje cijelom procesu i zasukati rukave te sve učiniti da ovaj projekt uspije. U to sam uvjeren.“

Gospodine Juratoviću, pojedini analitičari vjeruju da je najava otvaranja pregovora, ustvari, politička odluka Europske unije u kontekstu geopolitičkih dešavanja i da je u svakom slučaju nismo opravdano zaslužili. Koliko je bitna činjenica da Europa ne želi ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu, u prvom redu u BiH, i to preko odnosa predsjednika Republike Srpske i Moskve?

„Ti koji pokušavaju ovaj uspjeh zasjeniti već su poznati, jer stalno u javnosti pokušavaju što više otežati cjelokupne procese.  Sjetimo se priče oko visokog predstavnika Kristijana Šmita (Cristian Schmidt)  i samozvanih eksperata koji su se po medijima provlačili, oni logično nisu sretni sa ovim ishodom. Logično, postoje i određene teme sa kojima se međunarodna zajednica bavi, po mom mišljenju, pretjerano ili koje su stare teme. Već dugo godina govorim da se gospodina Dodika mora intenzivnije pratiti. On jedno govori, a drugo radi. Otišao je kod Putina, glumi da želi secesiju i time provocira međunarodnu zajednicu , a pogotovo gospodina Šmita. Međutim, sada smo dobili zeleno svjetlo jer na kraju krajeva pristao je na sve što je bilo potrebno. On kaže da ne priznaje sud u Sarajevu, a ode u Sarajevo na sud.  Mislim da je tu veoma bitno da se i medijska scena bavi političkim temama koje se zasnivaju na zvaničnim odlukama, a manje na porukama koje Dodik šalje da bi zadržao svoje biračko tijelo.“