Dervo Sejdić za FR: Brine me tišina bh. građana

O stanju u BiH, koje analitičarti opisuju kao „najtežu političku krizu od Daytona“, dok su i 26 godina poslije političari najveći čuvar baš ovakve BiH kakva je sada - države u rasulu, bez pravnih jasnoća i čvrstih zakona, o presuda Europskog suda za ljudska prava, otvorenim pismima, položaju Roma u intervjuu za Radio Federacije BiH govorio je predsjednik Saveza Roma BiH Dervo Sejdić.

U BiH vrijeme oživljavanja strahova: zbog korona virusa, rata od prije 30 godina još neprevaziđenog u nekim glavama; traume, koje nikada nisu liječene, miješaju se sa socijalnim očajanjem. Nitko ne želi misliti na novi rat, to izaziva strah. „Naprosto hoće normalni život”. Upozorenje otvorenim pismom administracijama Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine uputio je predsjednik Saveza Roma BiH Dervo Sejdić.

Da, pisma su u vezi sa trenutom krizom, blokade rada institucija i… šuškanje kojekakvim ratovima i mirnim razlazima, trećim entitetima i slično. Dakle, pozvao sam predstavnike američke administracije, evropske zajednice, da u svojim kontaktima sa bh. vlastima, na temu prije svega provedbe presude u predmetu Sejdić - Finci, uključe nas pripadnike nacionalnih manjina i građana Bosne i Hervegovine koji se ne deklarišemo kao konstitutivni narodi - u te pregovore. Podsjetio sam na greške njihovih prethodnika u pređašnjih desetak, jedanaest godina, kada su razgovarali samo sa predstavnicima Bošnjaka, Srba i Hrvata – a nikad nas nisu uključili u razgovore. I evo, sreća, hajde da kažem se osmjehnula i zadnji dolazak gospodina  Matthewa Palmera i gospođe Angeline Eichhorst urodio je plodom da je gospodin Eric Nelson u svojoj rezidenciji u društvu sa gospodinom Johann Sattlerom, ambasadorom EU, primio kolegu Jakoba Fincija, kolegu Ilijasa Pilava, gospođu Azru Zornić i mene. I razgovarali smo o situaciji, izmjeni Ustava i Izbornog zakona u BiH i provedbi presuda Suda iz Strazbura.

U tom našem razgovoru par puta su gospoda ponovila da su oni medijatori i da očekuju da se bh. političari dogovore o modalitetima izumjene Ustava, Izbornog zakona u skladu sa zahtjevima presude u predmetu Sejdić – Finci, usklađivanju Ustava i Izbornog zakona sa evropskim konvencijom za zaštitu ljudskih prava.

12 godina nakon presude Sejdić - Finci u izbornom zakonodavstvu BiH ništa se nije promijenilo. Bila bi nužna i promjena Dejtonskog ustava, ali dogovor, čini se, nije na vidiku. Pravda nije zadovoljena. Jeste li se umorili od čekanja?

Nisam se umorio od čekanja pravde – ali sam uvjeren da će pravde biti. I Pored toga što sam reagovao, izrazio svoje negodovanje prema učesnicima sastanka, koji i dalje ostaju zabrinuti i dalje će biti zabrinuti... dakle, ipak se nadam da će pravda pobijediti kad-tad, da li smjenom političkih elita kroz izborne porocese koje imamo u BiH ili biološkim putem, to ćemo sačekati.

Ranije ste upozoravali kako bh. političke elite nisu spremne na provedbu bilo koje od presuda Europskog suda za ljudska prava zato što će izgubiti etnonacionalnu moć.

Tako je. Vidite, našim političarima, prije svega političarima pozicije na državnom nivou: SDA HDZ, SNSD, ne odgovara promjena stanja - njima odgovara konflikt, njima odgovara sukob, na nivou tri konstitutivna naroda ko je favorizovan, ko defavorizovan u smislu da oni nisu posvećeni socijalno- ekonomskim reformama u BiH, pa ni ovoj reformi Ustava i Izbornog zakona. Zašto? Imamo najbojbolji pokazatelj u Federaciji BiH, kada nakon izbora 2018. do danas nije formirana  federalna vlast, već se radi o tehničkom mandatu. S druge strane, oni i ne trebaju nove izborne procese - jer u tom tehničkom mandatu oni primaju plate, oni se nešto sastaju, nešto se pitaju, nešto se dogovore. Vrlo brzo se dogovore kada treba povećati svoje plate ili neke svoje benefite, ali dogovora o rješavanju osnovnih ljudskih problema, dakle, socijalno- ekonomskih problema građana BiH. To njima, naravno, nije u interesu. 

Podsjećamo da su izbori naredne godine - uzavrela atmosfera odavno je počela. Napetost oko izmjena Izbornog zakona raste. Umjesto obećanog dogovora, stavovi o ovom pitanju, čini se, nikad dalji.

Vidite, ja ću to na jedan drugi način reći. Ako pogledamo neka dešavanja na političkoj sceni u entitetima: Federaciji BiH i RS-u, vidjet ćemo da je opozicija iz dana u dan, rekao bih, jača. Dokaz za to su, recimo, gradonačelnik Banje Luke ali i vlast u Kantonu Sarajevo, mada se o toj kantonalnoj vlasti može govoriti, ona je nekako na klimavim nogama. Ali očito je da opozicione snage jačaju, da iz tih razloga realno postoji opravdani strah vodećih partija poput SNSD-a SDA i HDZ-a, da bi sljedeće izbore mogli da izgube. I zato su, prema mom mišljenju, ovi konflikti, rekao bih, njima prioritet, kako bi svoja glasačka tijela plašili od drugog i drugačijeg. U smislu: evo, bit će rata, ili - ovi će se otcijepiti, ili - oni će treći entitet ako mi ne budemo homogenizirani i to što jesmo. I takve stvari, kažem, njih zaokupljaju, jer kod nas predizborne kampanje nikada i ne pristaju. Zato i jeste problem što mi ni nakon 26. godina poslije Dejtona nemamo značajnih naperdaka - napredaka u smislu priključenju EU. Upravo iz tih razloga jer te vodeće političke partije imaju svoja glasačka tijaela koja kupe za 20 KM po glasu. Njih okupljaju, među njima prave strah od drugog i drugačijeg i to im služi kao najjače oružje, uz retoriku etnonacionalih podjela i strahova, istaknuo je, među ostalim, Dervo Sejdić, predsjednik Saveza Roma BiH.

federalna.ba