Za FR Aćimović : Desit će se ogroman pritisak na BiH da električnu energiju izveze u Evropu

Ekonomista i bivši diplomata Draško Aćimović smatra da bh. vlast nije ništa učinila da zaštiti građane od svakodnevnog rasta cijena i inflatornih udara, dok se istovremeno hvale viškovima u budžetu baziranim na povećanju troškova života i, kako kaže, preko leđa građana. Na pitanje šta je vlast trebala, a nije uradila, Aćimović komparira s onim šta je većina zemalja u okruženju i Evropi uradila.

„Vlast nije učinila ništa s viškovima novca, možmo napraviti paralelu između Evropske unije i BiH. Zašto mi imamo dva puta veću inflaciju od Evrope? U Evropi su se trudili da naprave kontrolu rasta cijena, a novac koji su dobijali od povećanih poreza, a koji su bili uslovljeni rastom cijena, usmjeravali su u podršku kompanijama i građanima kroz oslobađanje određenih  komunalnih usluga, subvencijama za električnu energiju… Naši političari nisu uopće spominjali temu da se od 2 milijarde viška u budžetu pomogne građanima, navodi Aćimović.

„Ako neko ima penziju ili zarađuje  300 do 600 KM, ne možete im naplaćivati sve komunalne dažbine. U jednom momentu se vlast odlučila za uranilovku od 100 maraka pomoći socijalno osjetljivoj kategoriji, što nije sistematsko rješavanje problem. Nakon izbora vidimo da inflacija i dalje raste, a bh. političari se bore za fotelje.“

Na pitanje zašto nema građanskog bunta i socijalnih nemira, bivši bh. diplomata smatra da su građani razočarani i u dubokoj apatiji.

 “Ljudi ne vjeruju nikome, nemaju snage. Povlače se jer su ponosni i ne žele da pokažu koliko teško žive.“ Ističe da razočarani građani ne očekuju ništa ni od nove vlasti koja već kupuje službene automobile od 300.000 KM i mijenja namještaj u svojim uredima.

 Manipulativne teme nameću bh. politički lideri koji nisu svjesni da je svijet promijenjen. Oni se, kaže Aćimović, ne boje da bi preko noći mogli prestati biti milijarderi. A vjeruje da se to može desiti.

“Ruski oligarhi koji su izgubili milijarde, ni sanjali nisu da im se to može desiti. Može se desiti i našim političkim milijarderima. Kada bi naši građani znali stvarni obim bogatstva, ne samo uskog kruga političara, bili bi šokirani. To su sume koje se mjere stotinama hiljada maraka. I to sve u jednoj zemlji u kojoj se treba napraviti ekonomski reset: povećavati unutrašnji promet, smanjiti uvoz…”

Ne vjeruje da će konstituiranjem nove vlasti doći do značajnijih promjena u procesu evropskih integracija.

“Sam kandidatski status ne znači ništa sve dok BiH ne otvori pregovore i ne bude u mogućnosti povlačenja daleko većih sredstava iz EU fondova. Moramo prestati ići posljedično, već sada treba iskoristiti vakuum oko formiranja vlasti i razgovarati sa EU. IPA fondovi ni do sada nisu iskorišteni na pravi način, to lokalne političare ne interesira. Nevjerovatna je doza kriminala i korupcije koja se ne zaustavlja nikakvim odlukama pravosuđa.  Primjer izgradnja autoceste: ako kilometar treba da košta deset pravi se za dvadeset miliona. Kada prikazuju taj omjer unutar BDP-a, pokazuju rast na osnovu 20, a stalni rast je deset. Statistika je lažna, stvarna revizija bi pokazala svu tragediju kriminala unutar javnih nabavki. Krajnje vrijeme je da pravosuđe počne raditi svoj posao.”

Principi vođenja vanjske politike BiH iz 2003. na jednoj i po stranici, te Strategija o vođenju vanjske politike BiH 2018-2023. jedini su dokumenti koje je Predsjedništvo BiH usvojilo, a da se tiču ove oblasti. Bivši diplomata Aćimović navodi i brojne propuste u funkcioniranju vanjske politike BiH, i kao prvi indikator slabosti  vanjske politike navodi nepostojanje zakona o vanjskim poslovima.

“Nemamo zakona o vanjskim poslovima, jedina smo zemlja na svijetu koja ga nema, što stvara nevjerojatne probleme. Bez takvog osnovnog zakona ne može funkcionirati vanjska politika. Moramo uspostaviti zajedničke ciljeve kako bi iskoristili međunarodni položaj u svjetskoj diplomatiji. Drugi problem je nepostojanje diplomatske akademije. Američki senatori su dali podršku formiranju diplomatske akademije u kojoj bi se obučavali i imenovani kadrovi jer ćemo uvijek imati politička imenovanja. Ako želimo nešto napraviti, treba dati šansu novom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Radujem se što je prvi put član državnog Predsjedništva jedna žena. Žene trebaju što više biti uključene u politički život jer su manje korumpirane. To je pozitivan znak, nadam se da će gospođa Cvijanović koja je ambiciozna, željeti da ostavi pozitivan trag u međunarodnoj politici. Po mom mišljenju,  gospodin Bećirović i Komšić željet će da pomjere stvari naprijed. Njih troje u ovoj simbiozi mogu se dogovoriti.”

Aćimović je istakao da je nužna stabilizacija Zapadnog Balkana i u tom kontekstu regionalna inicijativa Berlinski proces.

„Regionalna inicijativa Otvoreni Balkan je revitalizirao Berlinski proces. Za BiH bi bilo vrlo značajno prihvatiti obje inicijative koje bi se u jednom trenutku spojile. Mislim da je izuzetno važno da se probudio „Berlinski proces“ jer obuhvata procese koji se mogu realizirati brzo. Potrebna je javna rasprava o ta dva procesa kako građani ne bi bili u zabludi“.

Na pitanje šta očekuje ekonomiju Evropske unije, koja je zbog rata u Ukrajini doživjela tektonske poremećaje i koja „klizi“ u recesiju ove zime jer se inflacija održava već duže vrijeme, Aćimović navodi da će problemi biti tek izraženi u narednom periodu, od Nove godine.

„Tzv. miholjsko ljeto je donekle zaustavilo potrošnju određenih energenata, ali ćemo imati strašne probleme s električnom energijom. Ukrajina ne može izvoziti neophodne količine energije Evropskoj uniji jer su joj energetska postrojenja raketiranjem uništena ili oštećena. Desetak miliona ljudi će se tokom zimskih mjeseci, kako bi preživjeli, morati preseliti u neke europske države. Kada Evropa ne bude imala potrebne količine električne energije, desit će se ogroman pritisak na BiH da električnu energiju izveze u Evropu. Odluka je na vlastima šta će u tom trenutku uraditi“, kazao je Draško Aćimović.