Kratina za FR: Kod rodno zasnovanih ubistava žena tačno se moglo vidjeti gdje je sistem zakazao

Razgovarala: Amra Ličina

Kada je u avgustu 2023. godine stanovništvo Bosne i Hercegovine gotovo uživo pratilo potragu za ubicom Nizame Hećimović, teško je bilo zamisliti da će se godinu i po kasnije skoro isto dogoditi. Inela Selimović i njen 13-godišnji sin ubijeni su u Kalesiji u porodičnom stanu koji su dijelili s osumnjičenim suprugom i ocem Emirom Selimovićem. Tokom prošle godine u Tuzlanskom kantonu, u kojem se nalaze ova dva mjesta, ubijeno je pet žena. Ukupno u cijeloj Bosni i Hercegovini iste godine ubijeno je 12. Crni niz nastavljen je i ove godine. Ono što je karakteristično za većinu žrtava jeste to da su prijavljivale nasilje, ali adekvatan odgovor i zaštitu nisu dobile. Posebno tragična jeste i činjenica da sve češće uz majke budu ubijena i djeca. O femicidu u Bosni i Hercegovini, eventualnim zakonima, kaznama i pomoći žrtvama nasilja za Radio Federacije govorila je Alma Kratina, zastupnica i predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova Federalnog parlamenta.

Izuzetno je veliki broj žena u i Hercegovini koje su posljednjih godina ubijene od svojih muževa i partnera. U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH usvojen je izmijenjeni zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama. Za njegovo stupanje na snagu slijedi dugačka parlamentarna procedura, a zakon bi tretirao sveobuhvatnu zaštitu žrtava.

„Nakon usvajanja u Zastupničkom domu slijedi ta parlamentarna procedura, koja jeste složena s obzirom na dvodomni sistem, pa onda idemo nadom naroda i nakon toga slijedi zaista isto tako zahtjevan period – period donošenja podzakonskih akata, kojih će trebati donijeti izuzetno veliki broj. Oni su u ingerenciji Ministarstava pravde, rada i socijalne politike i Federalnog MUP-a, a da bi zakon bio provodiv u realnom životu, moraju ga pratiti podzakonski akti“, kazala je Kratina te dodala da je što se tiče ovog novog zakonskog rješenja koje smo dugo čekali, zaista nedopustivo dugo odlaganje od Vlade, Federalnog ministarstva pravde, rada i socijalne politike.

„Mogu reći da zakon ima zaista dobar tekst i svi koji se bave zaštitom žrtava nasilja u tom lancu subjekata zaštite također smatraju da konačno imamo dobar alat u smislu toga da je sve od prevencije, hitnih zaštitnih mjera, zaštite djece u cijelom tom postupku doista konačno riješeno na dobar način. Ali, evo, dodatno ću to pojasniti, recimo na određenim zaštitnim mjerama, evo, npr., mjera koja se tiče zabrane pristupa žrtvi, to se odnosi na zabranu da se nasilnik nađe u jednom krugu gdje se zaista može ponovo desiti i mogu susreti i nemile situacije po žrtvu, predviđeno je da se uvede elektronska kontrola, elektronske narukvice koje bi bile zapravo mogućnost da žrtva ima informaciju da je nasilnik ušao u taj neki krug gdje nije smio, a istovremeno bi se policiji signaliziralo da se nasilnik nalazi u zoni u kojoj ne smije i žrtva bi imala vremena da se skloni. Mi smo vidjeli u ovim užasnim slučajevima femicida da je to bio jedan veliki problem i to bi uticalo i na efikasnost policije. E, sad, kako će se to sprovesti... Mjera jeste u sklopu zakona, ali isto tako podzakonskim aktima ovo se tehnički mora riješiti. Zato kažem, bitno je donijeti zakon kao dobar instrument, ali on treba realno biti provodiv kroz konkretne mjere koje propišu resorna ministarstva. Ili u smislu zaštite djece koja nisu bila prepoznata kao žrtve nasilja niti zaštićena na pravi način.“ Također, dodaje Kratina, dijete ako je prisustvovalo samom činu nasilja i nije direktno bilo izloženo nasilju, kroz ovaj novi zakon je žrtva.

„Dosad to nije bilo tako. A isto tako, to pravo da nasilnik viđa dijete u trenucima kada mu je zabranjen prilaz žrtvi nasilja, to jest majci djeteta, dosad isto su se dešavale situacije, što je bilo kobno po rahmetli Emiru Maslan, ta primopredaja djeteta u nekim danima, popodnevnim satima, bez stručnog lica i taj rizik je kroz ovaj zakon prepoznat i ta mogućnost viđanja djeteta može biti samo u nekim ograničenim situacijama, u centru za socijalni rad pod nadzorom stručnog lica. Dakle, ovo govorim za neke situacije koje su kroz ove užasne slučajeve rodno zasnovanog nasilja koje je završilo ubistvom žene, koji su prepoznati kao greške i propusti sistema. Tačno se moglo pratiti gdje je sistem zakazao. I mislim da se kroz ovaj zakon sve to uzelo u obzir i da zaista imamo dobar zakon. S tim što su postojale situacije gdje smo mi kao zastupnici pokušali još unaprijediti zakon. Recimo, ja sam smatrala da obavezni psihosocijalni tretman, koji jeste jedna od zaštitnih mjera, treba izreći svakom nasilniku nakon prvog slučaja nasilja. Da što prije mi krenemo s otklanjanjem uzroka nasilnog ponašanja. Međutim, ministrastvo pravde odbilo je jedan takav amadman uz obrazloženje da mi ne možemo obligatorno narediti sudiji da izrekne jednu takvu mjeru. I ovo ćemo morati ostaviti na savjest sudiji. A mislim da svako ko savjesno radi svoj posao, a, naravno, pravosuđe je samostalno u svom radu i sudija ima pravo da procjeni i izrekne ono što smatra da treba, ali vjerujem ko god da je senzibiliziran za slučajeve ovog nasilja, da jednostavno razumije da je neophodno započeti s tim psihosocijalnim tretmanom odmah, a ne čekati da imamo povratnike u činjenju ovakvih nasilnih radnji koje rezultiraju često i smrtnim ishodom i koje izazivaju velike traume i kod žena i kod djece“, kazala je Alma Kratina, zastupnica i predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova Federalnog parlamenta.