Wolfgang Amadeus Mozart: Simfonija života i umjetnosti

Njegova djela su originalna, muzički inteligentna i izuzetno suptilna a njegovo ime sinonim za nevjerovatnu priču koja je počela u Austriji, u drugoj polovini 18. stoljeća.

Na današnji dan prije 269 godina u Salzburgu je rođen Volfgang Amadeus Mocart, jedan od najvećih kompozitora svih vremena. Svojim životom, virtuoznim djelom i bezvremenskim genijem klasične muzike zadužio je svijet. 

Čudo od djeteta koje je osvojilo Europu

Wolfgang Amadeus Mozart rodio se 1756. godine u Salzburgu, u porodici muzičara Leopolda Mozarta, koji je rano prepoznao sinov izuzetni talenat. Već u trećoj godini improvizirao je na klaviru, u petoj je skladao prve kompozicije, a u jedanaestoj napisao svoju prvu operu. Kao dječak putovao je s ocem i sestrom širom Europe, nastupajući na dvorovima Beča, Pariza, Londona i Rima. Svirao je pred carevima, kraljevima i aristokratijom, izazivajući divljenje kao pravo „čudo od djeteta“.

Nepogrešiv sluh i nevjerovatna memorija

Mozart je posjedovao apsolutni sluh i izuzetnu sposobnost pamćenja muzike. Njegov talenat posebno je došao do izražaja 1770. godine u Rimu, kada je nakon jednog slušanja zapamtio i zapisao složenu višeglasnu crkvenu kompoziciju Miserere mei, Deus Gregoria Allegrija. Ovo djelo bilo je strogo čuvana tajna Vatikana, ali Mozart ga je bez greške prenio na papir, što je dodatno učvrstilo njegovu reputaciju muzičkog genija.

Lakoća stvaranja i remek-djela klasicizma

Mozart je stvarao s izuzetnom lakoćom i brzinom. Njegov opus obuhvata više od 600 djela, uključujući simfonije, koncerte, sonate, opere i crkvenu muziku. Među najpoznatijim simfonijama su Simfonija br. 40 u g-molu i Simfonija br. 41 „Jupiter“, dok su njegovi klavirski i violinski koncerti vrhunac klasične forme. Posebno mjesto zauzimaju opere poput Figarova ženidba, Don Giovanni i Così fan tutte, u kojima je spojio dramsku dubinu, humor i savršenu muzičku strukturu.

Opera kao vrhunac Mozartove umjetnosti

Mozart je operu uzdigao na dotad neviđen umjetnički nivo. Njegovi likovi nisu bili samo nosioci radnje, već psihološki složene osobe s emocijama i unutrašnjim sukobima. U Don Giovanniju spojio je tragediju i komediju, u Figarovoj ženidbi društvenu kritiku i ljudsku toplinu, dok je u Čarobnoj fruli stvorio simboličnu bajku ispunjenu filozofskim i prosvjetiteljskim idejama. Ova djela i danas su među najizvođenijima u svjetskim opernim kućama.

Mozart, masonstvo i duhovna muzika

Pod utjecajem prosvjetiteljskih ideja, Mozart se 1784. godine priključio masonskom pokretu. Tada su umjetnici koristili su masonstvo kao inspiraciju za svoja djela, jer je ono simboliziralo bratstvo, mudrost i pobjedu dobra nad zlom. Kod Mozarta, na primjer, opera Čarobna frula sadrži masonske simbole i ideje

. Masonstvo je snažno utjecalo na njegov svjetonazor i kompozicije. Skladao je brojne masonske pjesme i kantate, među kojima se ističe Masonska radost. Slobodnozidarska simbolika posebno je izražena u operi Čarobna frula, gdje se kroz muziku i simbole govori o mudrosti, bratstvu i pobjedi svjetla nad tamom.

Requiem, smrt i besmrtnost

Posljednje mjesece života Mozart je proveo radeći na Requiemu, misi za pokojne koju je naručio anonimni pokrovitelj. Teško bolestan i iscrpljen, bio je uvjeren da piše vlastitu posmrtnu misu. Umro je 1791. godine u Beču, u 35. godini života, ostavivši iza sebe dugove i porodicu u teškoj situaciji. Pokopan je u zajednički, neoznačeni grob, ali njegova muzika nadživjela je sve nepravde života. Danas se Mozart smatra jednim od najvećih skladatelja svih vremena, čija djela i dalje inspirišu, diraju i oduševljavaju publiku širom svijeta.

Simfonije, koncerti i trajna snaga Mozartovog opusa

Mozartov stvaralački opus obuhvata više od 600 djela i smatra se jednim od najbogatijih i najraznovrsnijih u historiji muzike. Njegove simfonije predstavljaju vrhunac klasične forme – od ranih, vedrih djela do duboko emotivnih i dramatičnih kasnih simfonija, poput Simfonije br. 40 u g-molu i monumentalne Simfonije br. 41 „Jupiter“. Jednako su značajni njegovi koncerti, posebno klavirski i violinski, u kojima je solistički instrument postavio u ravnopravan dijalog s orkestrom, stvarajući nova mjerila izražajnosti i tehničke savršenosti. Pored opera, simfonija i koncerata, Mozart je pisao sonate, komornu muziku, mise i druge crkvene kompozicije, ostavivši neizbrisiv trag u gotovo svim muzičkim formama svoga vremena. Njegova djela i danas predstavljaju temelj klasične muzike.

federalna.ba