Vukšić: To što smo ljudi, braća i sestre - prethodi svakom drugom identitetu i pripadnosti
Vrhbosanski nadbiskup metropolit monsinjor Tomo Vukšić predvodio je u nedjelju u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu svetu misu povodom Uskrsa, najvećeg i najstarijeg kršćanskog praznika koji danas slave katolički vjernici širom svijeta.
Vukšić je u propovijedi koju je pročitao vjernicima zaželio da u svakom društvu i državi bude dovoljno mudrih ljudi koji će znati razborito upravljati razlikama, te uvijek i posvuda izbjeći sukobe te graditi i jačati mir, pravdu, povjerenje i slogu među ljudima i narodima, i jedino dijalogom rješavati pitanja koja još uvijek čekaju pravedan odgovor.
"To što smo ljudi, među sobom braća i sestre, prethodi svakom drugom identitetu i pripadnosti. To je volja Božija, Isusov nauk i korisno za sve ljude. 'Gdje je ljubav, prijateljstvo, ondje je i Bog', kaže jedna stara kršćanska himna. Sreća je također tamo, znaju razboriti ljudi", rekao je Vukšić.
Dodao je da se vršenje nasilja, ulijevanje straha, prijetnje, ugrožavanje čovjekovog života i dostojanstva "protivi volji Božijoj i sreći čovjeka".
"Zato želimo biti ponizne sluge volje Božije, praštati jedni drugima, te graditi sklad među ljudima, narodima i religijama", rekao je Vukšić, zaželivši svim katoličkim vjernicima blagoslovljen Uskrs.
Uskrs je najveći i najstariji kršćanski praznik jer suština kršćanskog učenja označava Kristovo uskrsnuće iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života nad smrću.
Ovaj dan predstavlja okosnicu i temelj kršćanske vjere, odnosno uskrsnuće Isusa Krista.
Kršćani vjeruju da je ovaj čin trenutak rađanja religije koju danas slijedi 2,3 milijarde ljudi.
Prema vjerovanju, Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Stoga, iako se Uskrs uvijek obilježava u nedjelju, on gotovo svake godine pada na drugi datum zbog specifičnog pravila.
Vrijeme neposredno prije svetkovine Uskrsa, kroz koje se vjernici pripravljaju za taj blagdan, poznato je pod imenom korizma. Tokom korizme katolici se pripravljaju za slavljenje Uskrsa osobnom i zajedničkom molitvom radi svoje duhovne izgradnje, postom i drugim oblicima odricanja radi samoodgoja te dobrim djelima koja se često naziva i djelima milosrđa radi pomaganja onih koji su u potrebi.
Nekoliko dana prije Uskrsa tradicionalno se kuhaju i ukrašavaju uskršnja jaja. Nekada su se uskršnja jaja, koja krase blagdanski stol, kuhala u ljusci od crvenog luka kako bi poprimila crvenu, gotovo smeđu boju. Danas postoje i drugi načini ukrašavanja uskršnjih jaja.
federalna.ba/AA