Višestruka je korist zamjene fasade i azbestnih krovova

Na projekte energetske efikasnosti, koji podrazumijevaju zamjenu termoizolacione fasade i zamjenu azbestnih krovova, Grad Zenica je u posljednjih 5 godina utrošio oko milion i 130.000 maraka.

Osim uštede energije, ovakvi projekti imaju višestruku korist, a prema istraživanjima stručnjaka, kada bi entitet i država planski iz kreditnih sredstava sufinasirali ovakve projekte, za 5 godina u Federaciji BiH bilo bi zaposleno više 50.000 radnika, a uloženi novac bi se vrlo brzo vratio kroz PDV.

Osamnaestospratnica u zeničkom naselju Blatuša uskoro bi trebala dobiti novo ruho. Stanari ove zgrade su dobar primjer kad su ljudi složni. Ova zgrada ima 94 stana, a na 6.000 kvadratnih metara živi oko 270 stanovnika.  

„Investicaja je vrijedna 270.000 maraka, Grad Zenica finasira 50% stanari 50%. 46 maraka je kvadrat i kreće se od 700 maraka do 1330, koliko trebaju stanari platiti, dok ostalo plaća Grad Zenica“, objašnjava Safet Mujčić, predsjednik Odbora etažnih vlasnika stambene zgrade u Blatuši.

Hasan Topalović član je Kućnog savjeta ove stambene zgrade:„Neki već sada izražavaju zadovoljstvo jer se već sada učinci te toplifikacije počinju osjećati“.

„Ako je u interesu stanara i etažnih vlasnika,  ništa mi nije teško i zadovoljstvo mi je ako nekome mogu pomoći“, poručuje domar Zaim Draganović.

Ovo je samo jedan od 18 stambenih objekata u gradu Zenica koji su dobili novu termoizolacionu fasadu. Azbestni krovovi zamijenjeni su na 47 zgrada. U prijedogu budžeta za ovu godinu planirano je najviše do sada, 550.000 maraka. 

Stručna saradnica za zaštitu okoliša u Gradu Zenica Jakuta Imširović objašnjava kako su ovo tzv. zeleni poslovi: „To poslovi koji su povezani sa zaštitom. okoliša, a samim tim mi smanjujemo emisije u zrak iz termoleletrana koje proizvode tu električnu enrgiju“.

Pored uštede energije, smanjuje se i emisija dimnih plinova, a građani su osjetili direktnu korist i povećanjem kvadrata cijene stana za oko 300 maraka. Ekonomska studija je pokazala da bi, kada bi bili provedeni ovakvi projekti u periodu od 5 godina, u ZDK posao moglo dobiti oko 8.000 radnika.

„Kada bi se implemntirao ovaj projekt na nivou Federacije BiH, matematika je pokazala da bi za to bilo potrebno 54.000 novouposlenih ljudi. Znači, posla ima. Projekti jesu takvi da se kroz PDV vraćaju u roku od 3 mjeseca. Šta je sad državi BiH da uzme jednu kreditnu liniju? Osim toga dok dođe vrijeme za isplatu, njima će se vratiti ta sredstva“, navodi Mladen Perić, stručnjak iz oblasti energetske efikasnosti.

Osim što bi potrošnja energije na zagrijavanje i hlađenje stanova bila manja, za tzv. „zelene projekte“ nude se i sredstva iz fondova EU-a.

federalna.ba