Odbijeno pokretanje procedure revizije sporazuma o policijskoj saradnji - šta je pozadina?
Vijeće ministara BiH odbilo je podržati inicijativu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića za reviziju Sporazuma o policijskoj saradnji BiH i Srbije. SNSD i HDZ BiH bili su protiv. Neuspjeli pokušaj nije zaustavio analizu sadržaja spornog sporazuma. Konaković ponavlja istu tezu i upozorava na zakonski omogućenu saradnju entitetima i kantonima bez odobrenja države. No, osim što nema podršku za reviziju, čini se, nema ni istomišljenika.
Policijska saradnja BiH sa Srbijom sporazumom je uokvirena 2010. godine. Dogovoren, potpisan, ratificiran. Nakon 14 godina, ponovo pred Vijećem ministara BiH, ali ovaj put sa zahtjevom ministra Konakovića za reviziju. Potpisan kao klasični međudržavni sporazum, s protokom vremena i politike, u fokus vraća nadležnosti. Ministar vanjskih poslova BiH tvrdi da otvara vrata saradnji entiteta i kantona sa susjednim državama na štetu BiH. A, to čvrsto brane ministri iz RS-a.
Košarac: Sporazumi sa Srbijom i Hrvatskom su u skladu s Ustavom i zakonom
Nešić: Galić tražio da se penzioniše pošto je stekao uslove za penziju
Konaković: Policijska saradnja 'da', nikad na štetu institucija BiH kao što je sada slučaj
„Nema ništa od centralizacije BiH. Nema ništa od ukidanja ovlaštenja MUP-u RS-a. To su njegovi pusti snovi. MUP RS-a će da vrši svoja ovlaštenja kao što je i do sad vršio“, kazao je ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić (DNS).
„Ta potreba da Sarajevo kroji kapu i da bez institucija u Sarajevu se ne može regionalno sarađivati je ona priča koju ćemo okačiti mačku o rep“, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD).
„Košarac i Nešić branili su prava entiteta, HDZ prava kantona da se u međudržavnim sporazumima zaobilaze državne institucije. I to više nikad niko, nikakva Miljacka ne može oprati“, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP).
Konaković tumači i optužuje. Sve adresira na SDA i Željka Komšića, koji je i tada bio član Predsjedništva BiH, ali kao kadar SDP-a. Zanimljivo, ne optužuje zastupnike i delegate državnog parlamenta koji su to izglasali. Međutim, druga strana odgovara. SDA-ov Šefik Džaferović, u vrijeme potpisivanja Sporazuma zastupnik, sada delegat u državnom parlamentu, tvrdi da do svake saradnje vodi jasno definirana procedura u kojoj odlučuje država: „Bez slanja i odobrenja institucija države BiH, koje su navedene u sporazumu, nije moguće unutar BiH od strane bilo koje druge države, pa ni Srbije s kojom BiH ima taj sporazum, vršiti bilo kakvu policijsku aktivnost. Dakle, nijedan entitetski ili kantonalni MUP ne može ostvariti direktno saradnju s drugom državom bez znanja i odobrenja države BiH“.
Saradnja počinje od zahtjeva, a odvija se preko centralnih kontaktnih tačaka - Ministarstva sigurnosti i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, ali i uz osiguranje naredbe nadležnog suda. Tako određuje sporazum. No, različite strane različito čitaju.
„U razmjeni podataka centralna tačka vrši distribuciju pošte bez da ima ikakve nadležnosti. Aktivnosti se dešavaju bez da u njima učestvuje OSA, SIPA-a, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela“, kaže Konaković.
„To nije pravno tumačenje. Možemo slobodno reći da je to jedno najobičnije laičko tumačenje sporazuma. Možemo kazati čak i zlonamjerno tumačenje sporazuma i ponižavanje nadležnosti i institucija BiH“, kaže Džaferović.
Slične međudržavne sporazume BiH potpisala je s 25 država. Od svih, Konaković akcent stavlja na onaj sa Srbijom. Kaže, saradnja mora postojati, ali samo da se pita i odlučuje država. No, dok SNSD sjedi u Vijeću ministara, zahtjevi ostaju samo neispunjenje želje. Da podršku nema, znao je i Konaković, stoga je pitanje - šta se krije u glasnoj borbi za poništavanje sporazuma koji postoji i funkcioniše već godinama?
federalna.ba