Program reformi na kraju godine "za koliku-toliku higijenu odnosa između BiH i NATO-a"

U članstvo nećemo, saradnja može. Vijeće ministara BiH konačno je usvojilo Program reformi za 2023. godinu, što nam je obaveza prema NATO-u, a istovremeno i sporno političko pitanje. Prvi je to godišnji izvještaj koji je aktuelni saziv Vijeća ministara BiH poslao u Brisel. Da su se probudili, evidentno je, no - na kraju godine, ipak i kasno. Barem za Plan rasta i promjenu pozicije na evropskom putu.

Na kraju godine akcija u Vijeću ministara BiH. Dokumenti i zakoni iz statusa na čekanju postaju utvrđeni. Brzo i efikasno, pa su ministri konačno stigli čak i do NATO-a. Nakon opstrukcija SNSD-a i s dvije godine zakašnjenja, prema Briselu putuje Program reformi za prošlu godinu.

„Što znači koliku-toliku higijenu odnosa između BiH i Sjevernoatlantskog saveza. Stvorene su pretpostavke da 2025. godina podjednako bude u kontekstu pozitivnih, da tako kažem, poruka“, kazao je zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić.

Jedan iskorak ohrabrenje je za ubrzanje ispunjavanja obaveza prema NATO-u. Cilju kojem se teži, ali u praksi samo stagnira. No, jedna pozitivna promjena mogla bi biti prva u nizu.

„To je Program reformi ili Godišnji nacionalni plan, koji je dio Nacionalnog plana za članstvo u NATO-u. Zato je veoma bitan. Šaljemo dokument za 2023., prije skoro godinu dana pripremljen je i Program reformi za 2024., koji bi trebao biti usvojen u januaru. Time bismo stigli naše obaveze. To znači da BiH ima ubrzani put ka NATO-u i ispunjava obaveze koje je dužna ispuniti na putu ka članstvu u NATO-u“, kazao je ministar odbrane BiH Zukan Helez (SDP).

Svako ubrzanje i dalje je suviše sporo za stvarni napredak jer su gotovo sve odluke na rubu rokova ili sa značajnim kašnjenjem. A, i blokade uglavnom iza svakog ugla čekaju. Pa i kada je Vijeće ministara BiH produktivno, parlament nije.

„Uvježbali smo taj ritam malo stanemo pa malo krenemo. Mi bismo trebali svaku sjednicu imati veći broj zakona ako želimo napraviti ozbiljan iskorak ka Evropskoj uniji“, kazao je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto (NS).

U ritmu bh. vlasti češći je režim mirovanja. S njim i propuštene prilike. Plan rasta nudio je dvije milijarde maraka za reforme. No, principi u BiH bili su iznad opće dobrobiti.

„Mislim da je Plan rasta u procentima na 99 posto mjera. Stvar je političke volje, u ovom trenutku nesporazumi su vezani za Ustavni sud, a vi to znate, ne radi se o nesporazumima nego o političkim stavovima. Ja bih insistirao da idemo s onim što je Evropska komisija tražila, a vezano za Ustavni sud, jeste da tu ne bi trebalo biti popuštanja“, dodao je ministar Forto

Jedan posto neusaglašenosti dovoljno je da BiH bude jedina država na Zapadnom Balkanu bez Plana rasta. A, usvojena dva reformska zakona i jedan Program reformi tek je paravan za cijelu godinu nerada.

federalna.ba