Većim plaćama zadržati kvalitetnu radnu snagu u BiH

Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva civilnih poslova donijelo Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, kojom se u značajnoj mjeri povećava broj radnih dozvola koje se mogu izdati strancima. Poslodavci su u stalnoj potrazi za radnicima dok sindikati upozoravaju da uvoz radne snage nije dobar potez vlasti, bolje je, kažu, osigurati dobre plaće i na taj način zadržati kvalitetnu radnu snagu.

Prema podacima Udruženja poslodavaca u ovome trenutku na tržištu radne snage u BiH nedostaje oko 30.000 radnika, posebno u proizvodnim djelatnostima poput građevine, drvne i hemijske industrije, potom ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima. Građevinski sektor je u najvećim problemima. Nedostatak radne snage utiče na redovno izvršenje ugovornih obaveze, snalaze se na razne načine, angažiraju podizvođače radova, kaže za Federalni radio direktor građevinske firme “Džekos” Rifat Mahmutović:

“Mi kao i ostale firme iz branše susrećemo se s problemom nedostatka radne snage, prije svega kvalificirane radne snage kao što su zidari, tesari, armirači itd. Snalazimo se na razne načine, imamo potrebu za dodatnom radnom snagom potrebnom za izvršenje ugovornih obaveza. Mi smo već imali kontakte s pojedinim agencijama koje nude angažiranje radne snage iz Turske, iz područja Pakistana, Nepala, Indonezije itd.”

Odlukom Vijeća ministara broj radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji u Federaciji je sa ranije predloženih 70, na insistiranje Udruženja poslodavaca, povećan na 300. U djelatnosti proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom s predloženih pet povećan je na 110. U oblasti građevinarstva sa 30 na 320, a u djelatnosti prevoza, skladištenja i veza sa 10 na 20 dozvola. Što se tiče djelatnosti informacije i komunikacije, broj dozvola je s predloženih 10 povećan na 110. Kada je u pitanju sektor hotelijerstva i ugostiteljstva s ranije predloženih 30 broj dozvola je povećan na 150. Ovo je potreban, ali nije dovoljan uvjet za liberalizaciju tržišta radne snage. Procedura za dobijanje dozvole za zapošljavanje stranaca u Federaciji traje oko šest mjeseci, kaže predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Adnan Smailbegović:

„Sljedeći korak bi trebale vlasti da naprave, da se procedure pojednostave i tek tada bi zapošljavanje stranaca trebalo da da neke efekte.“

„Razloga za nedostatak kvalificirane radne snage je više, prvenstveno, obrazovni sistem gdje nema mlade radne snage koja bi direktno iz škola dolazila u firme“, kaže direktor firme „Džekos“ Rifat Mahmutović.

„Zainteresiranost i priliv mlade radne snage je vrlo mali. Drugi razlog je što jedan dio aktivne radne snage ide prema Zapadu, prema većim primanjima nego što su kod nas“, dodaje Mahmutović.

Uvoz radne snage je loš potez vlasti, kažu u Savezu samostalnih sindikata BiH, predsjednik Selvedin Šatorović:

„Bolje bi bilo da se povećaju plaće i poboljša ekonomsko socijalni položaj radnika iz BiH koji su puno kvalitetniji, stručniji i školovaniji od radnika koje ćemo uvoziti iz zemalja Bliskog istoka koji nemaju razvijene radne navike i koji će se vrlo teško adaptirati na život u BiH. Ovakva odluka dugoročno će dovesti do dampinga cijene radne snage i s druge strane povećat će broj onih koji će napustiti BiH. Bojim se da ćemo u narednom periodu imati političke probleme zbog ovakvih odluka.“

I u Republici Srpskoj je situacija potpuno ista, traži se kvalitetan kuhar, konobar, frizer, kozmetičar itd.