Uvećati minimalnu platu, ali umanjiti doprinose, ukinuti neradnu nedjelju
Ministarstvo privrede Zeničko-dobojskog kantona te Privredna i Obrtnička komora i udruženja poslodavaca i privrednika sa područja ZDK-a razgovarali su o temi Realnost i implikacije za poslodavce i radnike odluke o minimalnoj plati od 1.000 maraka i utjecaju na poslovanje i zajednicu proglašenja neradne nedjelje. Pozivaju Vladu Federacije da izmijeni odluku o minimalnoj plati. Njihov stava je da primanja radnika treba uvećati, ali ne na način da se uvećavaju i doprinosi već, naprotiv, da se umanje. Traže i ukidanje neradne nedjelje.
Zbog odluke Vlade Federacije BiH o minimalnoj plaći od 1.000 maraka privrednici iz Zeničko-dobojskog kantona su, kako kažu, zabrinuti. Upozoravaju da će zbog ove odluke biti posebno pogođeni niskoakumulativni sektori.
“U Tešnju se govori o 700-800 radnih mjesta koja su direktno ugrožena. Kad to na nivou Federacije pokušamo preračunati, to su sigurno desetine hiljada radnih mjesta koja su pogođena ovom uredbom”, navodi Nedžad Polić, predstavnik Udruženja privrednika Jelah Tešanj.
Pored privrednika, stab je i obrtnika da je Vlada FBiH trebala primanja radnika uvećati na drugi način.
“Vlada ne može pričati o najnižoj plati, može pričati o najnižoj satnici. Ne može plata biti ista i za 176 sati i za 200 sati. Satnica je temelj i nju Vlada može odrediti kao najnižu”, ističe Sejid Brka, predsjednik Obrtničke komore ZDK-a.
Ni najavljene subvencije za obrte od Vlade Federacije za privrednike u ovom kantonu nisu adekvatno rješenje.
“Nama nisu potrebne subvencije. Nama su potrebni uslovi rada, u kojima možemo raditi, zarađivati i svoje radnike isplaćivati onako kako oni to zaslužuju. Dakle, bilo kakve subvencije, bilo kakve pomoći radnicima - za nas su neprihvatljive”, poručuje Senaida Turkić, predsjednica Udruženja poslodavaca Zenica.
Privrednici su pozvali Vladu Federacije da izmijeni odluku o minimalnoj plaći na način da oporezivi dio dijela minimalne plaće ostane na nivou kakav je bio u 2024. godini, a da iznos preko toga bude neoporeziv i da se taj iznos ne računa u osnovicu za obračun prosječne plaće u Federaciji.
“I uz napomenu da taj oporezivi dio bude osnovica za daljnje obračune kada su u pitanju kolektivni ugovori jer to će također imati lančanu reakciju na plate u javnom sektoru, o čemu se i ne govori u konktekstu ove odluke”, dodao je Polić.
Predsjednica Privredne komore ZDK-a Diana Babić napominje kako su privrednici ZDK-a, generalno, za povećanje minimalne plate radnicima, ali uz obavezno donošenje seta reformskih mjera, kako bi se rasteretio privredni sektor: “Dakle, neophodno je da se stvore pretpostavke na osnovu kojih bismo mogli isplaćivati veće plaće radnicima”.
Ukoliko Vlada ne odgovori njihovom zahtjevu, od Parlamenta Federacije traže donošenje odgovajućeg akta koji će staviti van snage Odluku o minimalnoj plati. Također, traže i ukidanje Zakona o neradnoj nedjelji na području Federacije.
“Poziv je jasan da se ova odluka stavi van snage, da se uključi struka u donošenje novih odluka i jasna je poruka da se samo na jednom teritoriju BiH ne može ogranitičiti rad neradnom nedjeljom”, navodi ministar privrede ZDK-a Samir Šibonjić (NES).
Poslodavci, privrednici, pa čak i dijelom kantonalne vlasti imaju jasan stav i poručuju da neće odustati dok ove odluke, za koje smatraju da imaju negativne efekte, ne budu ukinute. Sa druge strane, očito je, federalna vlast, radnici i sindikati na suprotnoj su strani.
federalna.ba