Ustavni sud BiH bez odluke o apelaciji Komšića i Džaferovića, koja se odnosi na nametnute odluke Kristijana Šmita

Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas nije donio odluku u vezi sa zahtjevom člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i bivšeg člana Predsjedništva Šefika Džaferovića, kojom su tražili ocjenu ustavnosti odluka o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit (Chriatian Schmidt). Odluka u ovom predmetu nije donesena i o istoj će biti odlučeno na nekoj od narednih plenarnih sjednica.

Odluke, koje je nametnuo Kristijan Šmit u izbornoj noći, 2. oktobra, ostaju na snazi do daljnjeg, jer Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije donio odluku o zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića o ocjeni ustavnosti nametnutih odluka. Kako je već svima poznato, riječ je o odlukama visokog predstavnika, kojim se proglašavaju izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije, i koje se odnose na formiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Ovim odlukama, među ostalim, povećan je broj članova ovog doma na osamdeset, a za predlaganje nosilaca izvršnih organa vlasti potrebno je po jedanaest delegata u svakom od klubova, umjesto dosadašnjih sedam. Povećanje broja delegata u tom domu, iz svakog konstitutivnog naroda po dvadeset i tri, odnosno jedanaest iz reda Ostalih, koje biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva je sporno, jer se u praksu uvodi garancija da su narodi izabrani s teritorije gdje su većina. Mišljenja pravnih stručnjaka su podijeljena.

„Kažu da ukoliko bi Ustavni sud prihvatio zahtjev i osporio izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije, tada bi trebalo u njihovoj presudi da se precizira da li se to odnosi na postojeći saziv u ovome mandatu, ili bi se eventualno od sljedećeg mandata 2026. godine vratilo na staro“, ističe profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić.

Prema riječima Milana Blagojevića: „Postoji rješenje, samo mora prestati jednom ovo 'gaženje' Bosne i Hercegovine od strane visokog predstavnika, koji krši povelju Ujedinjenih nacija, a nigdje mu u Dejtonskom mirovnom sporazumu nije dato to pravo.“

Ono što je posebno važno naglasiti je to da umjesto da budu umanjene nadležnosti Doma naroda i mogućnosti blokiranja i opstruiranja u donošenju značajnih akata za odvijanje života u ovom bh. entitetu, povećanjem broja delegata i nametnutim odlukama Kristijana Šmita, ta suština i problem vitalnog nacionalnog interesa ostaje.

Pojašnjava profesor ustavnog prava Kasim Trnka:

„Jedna relativna manjina, koja čak nema direktan izborni legitimitet nego su posredno birani u Dom naroda, može da blokira i manipulira. Nažalost, vidjeli smo, pogotovo na državnom nivou, gdje se radi o svega pet delegata u svakoj nacionalnoj grupi da mogu da blokiraju čitav razvoj u državi Bosni i Hercegovini.“

Profesor Trnka smatra da je krajnje vrijeme da se to pitanje rekonstruira i da se napravi identično rješenje, ako je moguće, sa Vijećem naroda RS-a.

Ustavni sud BiH o zahtjevu Komšića i Džaferovića mogao bi odlučivati u mjesecu martu, ili dok se ne popuni sastav Suda, u kojem nedostaje dvoje sudija od jeseni, jer su penzionisani Mato Tadić i Miodrag Simović. Zastupnički dom Federacije BiH i Narodna skupština RS-a nisu od tada imenovali nove sudije, te je situacija da ukoliko je glasanje tri naprema četiri ili četiri naprema tri, utoliko nije moguće donijeti odluku. Ili, za određeni predmet mora glasati za ili protiv najmanje pet sudija, što je prosta većina od ukupno devet sudija Ustavnog suda – četiri iz Federacije, dva iz RS-a i tri međunarodne sudije. Međutim, Ustavni sud je na dvodnevnoj plenarnoj sjednici odlučio da termin 'zajedničke institucije', koji najviše koriste političari iz RS-a, ali se može čuti i Federaciji, nije ustavan. Odluku je Ustavni sud BiH donio odlučujući po apelaciji Denisa Zvizdića, koju je podnio kao zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u prošlom sazivu.