Urušavanje stambene zgrade u Atini ukazalo na širi problem rekonstrukcije starih objekata
U utorak su stanovnici četverospratne stambene zgrade u Atini, izgrađene 1973. godine, najprije primijetili da se njihov objekat opasno naginje, a kada je počeo škripati, uspjeli su izaći prije nego što se srušio poput kule od karata.
Taj slučaj otvara ozbiljno pitanje sigurnosti hiljada starih stambenih zgrada, ne samo u Atini, koje su građene jedna uz drugu, zid uz zid, dok se izgradnja novih objekata nastavlja pored starih, pri čemu stanari često nisu svjesni šta se dešava ispod temelja, piše atinski RTV SKAI.
Predsjednik Udruženja građevinara Grčke Dimitris Kapsimalis rekao je da je zgrada koja se srušila bila izgrađena prema zastarjelim protuseizmičkim propisima, ali je ipak izdržala zemljotrese 1981. i 1999. godine.
Objasnio je da je temelj stare stambene zgrade plići od temelja nove koja se gradi na susjednoj parceli, neposredno uz nju. Prema analizi odbora stručnjaka, budući da je zemljište na tom mjestu rastresito, trebalo ga je ojačati tokom iskopavanja za novu zgradu, ali izgleda da to nije urađeno na odgovarajući način, čime se sada bavi sudska istraga.
Kapsimalis je rekao da je važno što se stambena zgrada sa sedam stanova nije srušila iznenada. Stanari su dan ranije primijetili da se odvaja od susjedne zgrade, a neposredno prije urušavanja čulo se jako škripanje, pa su uspjeli izaći na vrijeme.
Stručnjaci upozoravaju i na opasnosti renoviranja starih zgrada
Kapsimalis je skrenuo pažnju na još jednu potcijenjenu opasnost – opsežno renoviranje stanova u starim zgradama bez prethodne provjere nosivosti konstrukcije i statike.
Rekao je da se tokom renoviranja u mnogim stanovima uklanjaju stari drveni podovi i postavljaju novi betonski, debljine od 10 do 12 centimetara, na koje se zatim polažu keramičke pločice ili kamene obloge, što značajno povećava opterećenje zgrade projektovane prema drugačijim standardima.
"Još od zemljotresa 1999. godine upozoravam da zgrade izgrađene prije protuseizmičkih propisa iz 1985. godine moraju biti ozbiljno pregledane prije bilo kakvog renoviranja: prvo treba izvršiti statičko ojačanje, a zatim estetske intervencije, termo fasade, aluminij i pločice kako bi sve izgledalo kao novo", rekao je.
Poruka Kapsimalisa vlasnicima stanova je: "Kopaju li pored vaše kuće? Tražite dozvolu, studiju iskopavanja i studiju potpore. Dajte ih inženjeru kojem vjerujete. Građanin ne može znati izvodi li se iskopavanje pravilno ili ne. Ono što može učiniti jeste tražiti da se sve provjeri."
"Nažalost, ravnodušni smo čak i prema vlastitim životima", zaključio je.
SKAI je razgovarao i s građevinskom inženjerkom Ifigenijom Tsivelekou, koja je magistrirala na Tehničkom univerzitetu na Kreti i upozorila na opasnosti iskopavanja pored starih zgrada.
Ona je rekla da kod zgrada izgrađenih u nizu pregradni zidovi između objekata prenose ogromna opterećenja na tlo.
Novi iskop tokom gradnje bočno rasterećuje tlo, a ako se ono pomjeri, dolazi do slijeganja koje može lančano povući susjedne zgrade. Isto se može dogoditi i prilikom rušenja postojeće zgrade, kada susjedni objekat ostaje bez značajne bočne potpore, objasnila je.
Na pitanje kako se takvi incidenti mogu spriječiti, Tsivelekou je rekla da su potrebni geotehnička studija čvrstoće tla, pregled susjednih zgrada, odgovarajući potporni radovi poput šipova, sidara i zidova za stabilizaciju kosina, kao i podtemeljivanje susjedne zgrade ako je novi iskop dublji. Naglasila je i potrebu za pažljivim izvođenjem radova i stalnim nadzorom inženjera.
Upitana o stanju većine starih zgrada u Atini i njihovoj izloženosti radovima na susjednim parcelama, rekla je da je velika većina projektovana prema starim propisima i podložna zamoru materijala, uključujući koroziju betona i čelika, te da se obično oslanja na pojedinačne temelje bez spojnih greda.
"Ako se tlo na pojedinim mjestima slegne, one nemaju fleksibilnost da to izdrže", rekla je Tsivelekou.
SKAI podsjeća da, prema Građevinskom kodeksu, svako ko izvodi iskopavanja ima obavezu preduzeti sve neophodne mjere za potporu i zaštitu susjednih zgrada.
Uz to, starost zgrada zahtijeva program subvencija za kontrolu i jačanje njihove statičke stabilnosti.
Pravo pitanje, zaključuje SKAI na osnovu razgovora sa stručnjacima, tiče se svih: koliko će stambenih zgrada ostati stajati ako se pored njih bude kopalo, koliko ih nikada nije statički pregledano i koliko vlasnika zna da imaju pravo zahtijevati studije i mjere zaštite kada radovi počnu pored njihovih objekata.
federalna.ba/Beta
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.