UNICEF: Vremenske nepogode za šest godina raselile 43 miliona djece
(Izvor: UNICEF)

UNICEF: Vremenske nepogode za šest godina raselile 43 miliona djece

U periodu od 2016. do 2021. godine u svijetu je 43,1 miliona djece i maloljetnika bilo interno raseljeno zbog ekstremnih vremenskih nepogoda i elementarnih katastrofa izazvanih klimatskim promjenama.

Fond za djecu UN (UNICEF) je danas saopštio da je u 44 zemlje u svijetu u tom šestogodišnjem periodu svakog dana približno 20.000 djece moralo da napusti svoje domove zbog poplava, nevremena, suša ili šumskih požara.

Prema analizi UNICEF-a, zemlje koje su u apsolutnim brojevima registrovala najviše raseljene djece zbog ekstremnog vremena su Kina i Filipini. Međutim, najteže pogođena vremenskim nepogodama bila su djeca u malim ostrvskim zemljama kao što su Komonvelt Dominika i Vanuatu, gdje su uzrok najčešće bile oluje, a u Somaliji i Južnom Sudanu djeca su trpjela posljedice poplava.  

Upravo su olujna nevremena i poplave primorale na napuštanje doma 40,9 miliona djece, ili 95 odsto ukupnog broja raseljene djece između 2016. i 2021. U 1,3 miliona slučajeva uzrok je bila suša, a u 810.000 slučajeva šumski požari.

U slučaju šumskih požara, najviše interno raseljenih, više od trećine, registrovano je samo u 2020. godini, i to najviše u Kanadi, Izraelu i SAD.

U analizi UNICEF-a se precizira da odlazak od kuće može biti iznenadan, kada se dogodoi elementarna nepogoda, ili rezultat preventine evakuacije kako bi se spasili životi, ali i u tom drugom slučaju djeca osećaju izazove i posljedice jer su napustila dom, često i na duže vrijeme. Posebno su u takvim slučajevima ugrožena djeca u zemljama koje se veće bore sa paralelnim krizama, kao što su sukobi ili siromaštvo, i koje imaju teškoće da se izbore sa izbjegličkom krizom.

Kao primjer posebno ugroženih zemalja UNICEFnavodi Haiti koji se već bori sa siromaštvom i nasiljem, i Mozambik, gdje klimatske promjene i sa njima povezane česte vremenske nepogode najteže pogađaju upravo najsiromašnije zajednice.

U analizi je napravljena i projekcija mogućeg razvoja situacije u narednih 30 godina.

Na osnovu modela stepena rizika koji je napravio Centar za monitoring internog raseljavanja, utvrđeno je da bi prema sadašnjim klimatskim podacima u te tri decenije poplave mogle da rasele 96 miliona djece, a orkanski vjetrovi i oluje 17,5 miliona djece.

Dodaje se međutim da je uz postojeće pogoršanje klimatskih promjena gotovo izvjesno da će taj broj biti i veći.  "Zastrašujuće je za bilo koje dijete kada strašan požar, oluja ili popplava pogodi njihovu zajednicu", rekla je direktorka UNICEF-a Katrin Russell.

Ona je dodala da su "za one koji su primorani da bježe, strah i posljedice posebno teške, zbog neizvjesnosti da li će se vratiti kući, nastaviti školu, ili biti primorani da nastave da se ponovo sele".

"Imamo instrumente i znanje da odgovorimo na taj sve veći izazov za djecu, ali postupamo presporo. Moramo da pojačamo napore kako bismo pripremili zajednice, zaštotili ugroženu djecu i podržali onu koja su već istrgnuta iz svojih korijena", rekla je Russell.

federalna.ba/Beta

UNICEF djeca prirodne katastrofe