UN glasa o promjeni karte svijeta: Afrika je 14 puta veća od Grenlanda, ali na karti izgledaju gotovo isto

Generalna skupština Ujedinjenih naroda u petak će glasati o rezoluciji kojom se predlaže napuštanje tradicionalne Mercatorove projekcije karte svijeta i veća upotreba karte koja vjernije prikazuje stvarnu veličinu kontinenata, posebno Afrike. Inicijativu predvodi Togo uz podršku država članica Afričke unije, piše The Guardian.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda u petak će razmatrati rezoluciju kojom bi se formalno podržala promjena načina na koji se prikazuje karta svijeta.

Inicijativa, koju je pokrenuo Togo uz podršku država članica Afričke unije, usmjerena je na zamjenu Mercatorove projekcije drugim načinima kartografskog prikaza koji preciznije odražavaju stvarnu površinu kontinenata i država.

Ministar vanjskih poslova Toga Robert Dussey izjavio je da je riječ prije svega o naučnom, a ne političkom pitanju.

„Ova rasprava nije politička rasprava, već naučna rasprava, jer postoje naučni dokazi i svi moramo prihvatiti stvarnost“, kazao je Dussey.

Iako rezolucije Generalne skupštine UN-a nisu pravno obavezujuće, njeno usvajanje moglo bi imati praktične posljedice. Zemlje bi mogle početi mijenjati nastavne programe, udžbenike i materijale koji se koriste u školama, ali i način na koji se karte prikazuju u digitalnim servisima, tehnologiji i pojedinim oblastima javne uprave.

Zašto je Mercatorova karta sporna?

Mercatorovu projekciju svijeta osmislio je flamanski kartograf Gerardus Mercator, a prvi put je objavljena 1569. godine.

Njen osnovni cilj bio je praktičan – pomoći pomorcima u navigaciji. Projekcija je omogućavala da se pravci potrebni za plovidbu prikazuju na način pogodan za navigaciju, zbog čega je postala izuzetno korisna pomorcima.

Međutim, takav način prikazivanja Zemljine površine ima veliku manu: što je područje udaljenije od ekvatora, to je njegovo prikazano područje više uvećano.

Zbog toga zemlje i kontinenti u blizini polova izgledaju znatno veći nego što jesu, dok su ekvatorijalne regije vizuelno umanjene.

Jedan od najpoznatijih primjera je poređenje Afrike i Grenlanda.

Na Mercatorovoj karti Grenland izgleda približno kao Afrika, iako je stvarna površina Afrike oko 14 puta veća od površine Grenlanda.

Sličan problem postoji i kod prikaza drugih područja blizu ekvatora u odnosu na države sjevernije i južnije od njega.

„U Afriku bi stali SAD, Kina, Indija, Japan, Meksiko i veliki dio Evrope“

Upravo je način na koji se Afrika prikazuje na kartama jedan od glavnih razloga za kampanju #CorrectTheMap, čiji je cilj promjena dominantnog načina prikazivanja svijeta.

U peticiji kojom se podržava kampanja navodi se da bi se na prostoru Afrike mogli smjestiti Sjedinjene Američke Države, Kina, Indija, Japan, Meksiko i veliki dio Evrope, a da bi i dalje ostalo slobodnog prostora.

Peticija na platformi Change.org prikupila je više od 11.000 potpisa.

Afrička unija podržala je kampanju u augustu 2025. godine, nakon čega je Togu povjerena uloga predvodnika napora da se pitanje promjene kartografskog prikaza pokrene i na međunarodnom nivou.

Kritičari govore o „kartografskom kolonijalizmu“

Rasprava o Mercatorovoj projekciji traje decenijama.

Historičari i geografi godinama upozoravaju da nijedna ravna karta ne može savršeno prikazati trodimenzionalnu Zemlju bez određenog stepena deformacije. Svaka kartografska projekcija mora napraviti kompromis – neke bolje čuvaju oblike, druge površine, udaljenosti ili pravce.

Kritičari Mercatorove projekcije, međutim, smatraju da problem nije samo tehničke prirode.

Dio historičara, geografa i aktivista tvrdi da je način na koji se svijet tradicionalno prikazuje doprinio stvaranju iskrivljene percepcije veličine i značaja pojedinih regija.

Neki aktivisti koriste izraz „kartografski kolonijalizam“, tvrdeći da vizuelno uvećavanje zemalja sjeverne hemisfere, uz istovremeno smanjivanje prostora oko ekvatora, može nesvjesno učvršćivati postojeće globalne stereotipe.

Prema toj interpretaciji, takav način prikazivanja svijeta mogao je utjecati i na obrazovanje i percepciju globalnog juga, ali i na šire predstave o ekonomskom, političkom i geopolitičkom značaju pojedinih regija.

Zagovornici promjene, međutim, naglašavaju da Mercatorova projekcija nije napravljena kako bi politički favorizirala Evropu ili druge sjeverne zemlje, već prvenstveno kao navigacijski alat.

Equal Earth kao moguća alternativa

Togo i njegovi partneri u kampanji #CorrectTheMap promoviraju Equal Earth projekciju, razvijenu 2018. godine.

Riječ je o projekciji koju je osmislio međunarodni tim kartografa, a njena ključna karakteristika jeste to što nastoji očuvati proporcionalnu površinu kontinenata i država.

Za razliku od Mercatorove projekcije, Equal Earth ne pokušava prvenstveno očuvati uglove i pravce potrebne za navigaciju, već nastoji omogućiti precizniji vizuelni prikaz relativne veličine kopnenih površina.

Zagovornici inicijative smatraju da bi njeno šire korištenje moglo pomoći u promjeni načina na koji se Afrika i druge regije globalnog juga predstavljaju u obrazovnim sistemima.

Petersova projekcija kao raniji pokušaj promjene

Mercatorova karta nije jedina projekcija koja je bila predmet ovakvih rasprava.

Jedan od najpoznatijih kritičara bio je njemački historičar Arno Peters, koji je 1973. godine predstavio kartu zasnovanu na Gall–Petersovoj projekciji.

Petersova projekcija pokušava prikazati površine kontinenata u njihovim međusobno proporcionalnim odnosima, zbog čega je dugo korištena kao alternativa Mercatorovoj karti, posebno u obrazovanju i raspravama o tome kako kartografija oblikuje percepciju svijeta.

Ipak, ni ona nije bez nedostataka. Kao i svaka druga ravna projekcija Zemlje, donosi određene deformacije, posebno u obliku kontinenata.

„Afriku više ne treba posmatrati kroz naslijeđene konvencije“

Pojedini analitičari podržavaju ideju da bi promjena projekcije mogla imati širi simbolički značaj.

JJ Enoch, viši saradnik londonske kompanije JS Held, koja se bavi geopolitičkim rizicima, ocijenio je da Mercatorova projekcija vizuelno umanjuje stvarnu veličinu Afrike.

Prema njegovom mišljenju, kampanja je dio šireg nastojanja afričkih država da ostvare veći utjecaj u međunarodnim institucijama i veću kontrolu nad načinom na koji se kontinent predstavlja u svijetu.

Enoch smatra da bi karta koja prikazuje proporcionalnu veličinu kopnenih površina pružila precizniju osnovu za obrazovanje i razumijevanje svijeta, ali bi istovremeno predstavljala i simboličnu poruku da se demografski, ekonomski i geopolitički značaj Afrike više ne bi trebao posmatrati kroz tradicionalne i iskrivljene kartografske konvencije.

Togo se nada ponavljanju uspjeha iz UN-a

Vlada Toga nada se da bi rezolucija mogla dobiti podršku sličnu onoj koju je ranije ove godine dobila jedna druga inicijativa koju je podržala Afrička unija.

U martu je Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju koju je predložila Gana, a kojom je trgovina robljem opisana kao „najgori zločin protiv čovječnosti“.

Za tu rezoluciju glasale su 123 države, dok su tri bile protiv, a 52 su bile suzdržane.

Taj rezultat dao je dodatni optimizam pristalicama kampanje za promjenu načina prikazivanja svijeta.

Šta bi se dogodilo ako rezolucija bude usvojena?

Usvajanje rezolucije samo po sebi neće automatski natjerati škole, vlade ili tehnološke kompanije da prestanu koristiti Mercatorovu projekciju.

Rezolucije Generalne skupštine UN-a nisu pravno obavezujuće.

Ipak, Togo smatra da bi glasanje moglo predstavljati važan prvi korak prema široj promjeni.

Vlada planira da u prvom kvartalu naredne godine u glavnom gradu Loméu organizira događaj posvećen primjeni rezolucije, uz učešće UNESCO-a, Afričke unije i tehnoloških kompanija, među kojima bi trebale biti i kompanije povezane s digitalnim kartografskim servisima poput Google Mapsa.

Cilj bi bio razmotriti kako bi se precizniji prikaz svijeta mogao postepeno uvoditi u obrazovanje, tehnologiju i druge oblasti u kojima se karte svakodnevno koriste.

„Vrijeme je da promijenimo narativ“

Togolski ministar vanjskih poslova Robert Dussey odbacio je pitanje zašto se ova inicijativa pokreće upravo sada.

„Onima koji pitaju zašto sada, kažem: zašto ne? Kada pogledamo kartu svijeta, vrijeme je da promijenimo narativ“, poručio je Dussey.

Dodao je da afričke države žele preuzeti veću odgovornost za promjene koje mogu same pokrenuti.

„Vrijeme je da mi u Africi preuzmemo odgovornost i promijenimo ono što možemo promijeniti sami“, kazao je.

Glasanje u Generalnoj skupštini UN-a tako bi moglo otvoriti novu globalnu raspravu o tome kako bi svijet trebao biti predstavljen na kartama – ne samo kao pitanje kartografije i geografije, već i kao pitanje obrazovanja, percepcije i načina na koji različiti dijelovi svijeta vide svoje mjesto u globalnom poretku.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.