Umjesto Evropske unije – Bosna i Hercegovina sve bliže sivoj listi Moneyvala

Bosna i Hercegovina ponovo se približava finansijskoj izolaciji i mogućem povratku na sivu listu Moneyvala zbog političkih blokada i neusvajanja Zakona o upravljanju nelegalno stečenom imovinom. Bez registra stvarnih vlasnika, efikasne kontrole novčanih tokova i jedinstvenog sistema upravljanja, država ostaje ranjiva na korupciju, pranje novca i organizirani kriminal.

Kriminalci zarađuju novac, država oduzima - tvrde iz Tužilaštva BiH i  preciziraju - rezultati su vidljivi.

„U prošloj godini predložili smo trajno oduzimanje imovinske koristi u predmetima organiziranog kriminala u iznosu od 29 miliona maraka“, kazao je glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić.

Oduzeto kriminalu, ali država nema sistem koji bi njom upravljao. Postoje ad hoc rješenja koja podrazumijevaju da imovinom upravljaju različite institucije – bez jedinstvene evidencije i kontrole. 

Blokade iz RS-a

A entiteti sistem imaju  – i zakone i agencije i upravljanje, no kada isti model treba primijeniti na državni nivo, proces donošenja zakona o upravljanju nelegalno stečenom imovinom staje, pa ni siva lista Moneyvala, kao moguća sankcija, ne znači pomak.

Direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine Emir Bašić ukazao je na razloge zastoja.

„Usvajanje zakona blokiraju kolege iz Ministarstva pravde RS-a jer ne prihvataju da je imovina koju Sud Bosne i Hercegovine trajno oduzme u krivičnim postupcima trajno vlasništvo Bosne i Hercegovine“, izjavio je Bašić.

Direktorica Agencije za upravljanje oduzetom imovinom RS-a Svjetlana Kusić rekla je da je stav tog entiteta drugačiji.

„Prijedlog je da sva imovina bude vlasništvo entiteta i Brčko distrikta“, kazala je Kusić.

Ko upravlja imovinom

Imovina i država - za RS su nepostojeća kategorija, stoga je ovaj zakon u blokadi. Kompromis koji se nudi je Ured pri Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine umjesto agencije, koordinacija umjesto sistema, što je za struku političko rješenje gdje bi imovinom, a nakon pravosnažnih presuda Suda Bosne i Hercegovine, upravljale entitetske agencije.

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Eldan Mujanović upozorio je na moguće posljedice takvog pristupa.

„Na mala vrata uvodi se princip da entitetske institucije, uslovno rečeno, servisiraju državne institucije. Time se postavlja odnos u kojem entiteti imaju supremaciju nad državnim institucijama. Ako je imovina trajno oduzeta, njome treba upravljati institucija Bosne i Hercegovine, a ne entitetske institucije. To predstavlja derogiranje države i njenih institucija“, rekao je Mujanović.

Rizik od sankcija

Jedan zakon, a dva koncepta – jačanje države kontra osporavanja njenih nadležnosti, pa se iznova negira i Sud Bosne i Hercegovine. Traži se brisanje člana nacrta zakona u kojem je navedeno da ko ne postupi po naredbi Suda Bosne i Hercegovine i ne dostavi tražene podatke tokom postupka za oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelom - slijedi kazna i do 200.000 KM. Neprihvatljivo im je i da sredstva od trajno oduzete imovine, kao i prihodi od njenog korištenja idu u državnu kasu.

Istovremeno, zbog izostanka političkog dogovora, milioni maraka, umjesto u budžetu, završavaju kao propala vrijednost, bez kontrole s rizikom sankcija sive liste Moneyvala.

federalna.ba