Idemo li na sivu listu Moneyvala? Ključna rješenja u raljama političkih blokada

Koliko je BiH napredovala na ispunjenju uslova Moneyvala, i hoće li se pridružiti rizičnim zemljama, privlačnim međunarodnim kriminalcima i peračima novca, biće poznato već za tri dana. Bh. delegacija, u Helsinkiju, prezentuje naše rezultate. Brane učinjeno, ali, da li je moguće odbraniti izostanak ključnih rješenja zbog političkih blokada? Hoće li naša država na sivu listu do 2031. godine, do naredne evaluacije Moneyvala?

Bez ključne reforme

Bh. delegacija u finišu roka isporučila je djelimične reforme, ali ne i onu ključnu.

Bez državnog zakona i agencije za upravljanje nelegalno stečenom imovinom na korak smo do dobijanja statusa visokorizične zemlje, posebno za finansijska ulaganja. Politika kontra struke, pa je i zakon blokiran zbog stava RS-a da imovinu oduzetu presudama Suda BiH treba etnički podijeliti.

„Imovina koju oduzme Sud BiH je vlasništvo BiH. Tu nema rasprave, nema priče. Sve ispod toga i pristajanje na bilo koju drugu opciju bi bilo jednostavno urušavanje državnog sistema. Ko će upravljati sa danas-sutra privrednim društvom, sa stotinom zaposlenih? Ko će upravljati sa zgradom koju eventualno Sud BiH oduzme, ona će jednostavno propadati. Ko će upravljati sa automobilima koji su vjerovatno na nekim depoima?“, izjavio je Emir Bašić, direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom FBiH.

Zakoni i registar s jasnim podacima vlasnika pravnih subjekata, sada su političko, a ne tehničko pitanje, na kojem BiH gubi međunarodni kredibilitet, a domaće vlasti pokazuju da je od toga bitniji politički prestiž i da je blokada isplativ metod rada.

„Ovo je konkretno SNSD koji u ovim situacijama opstruira donošenje zakona koji su nužda za BiH i plaćat će cijenu ljudi koji su u ovom dijelu BiH koji se zove bh. entitet RS i njihovi privrednici, njihovi građani“, navodi Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

„Pokušavamo i dalje, razgovaramo, kad kažete sa kolegama iz SNSD-a, ne bih isključio ni kolege iz stranaka Trojke, uvijek neko nešto ima kad želite nešto blokirati ili želi da se ne usvoji dnevni red. Ovdje ste u pravu. Dakle, kolege Košarac i kolega Amidžić imaju neke zadrške na ovaj zakon“, rekao je Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH (HDZBiH).

Posljedice sive liste

Manje stranih investicija, skuplji krediti, strože bankarske kontrole - posljedice su stavljanja na sivu listu, a to bi za BiH značilo finansijsku izolaciju i niži ekonomski rang.

„Stavljanje na sivu listu nije kraj svijeta. Jeste ružna poruka, loša poruka investitorima, loša poruka svima vani vezano za samu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, za poslovanje, tvrdi Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

„Same transakcije za građane, za privredu, pogotovo onih privrednika koji se bave izvozom i uvozom, gdje su imali veliki broj međunarodnih transakcija, dakle, mogu osjetiti čak i na određen način krizu likvidnosti, s obzirom na to da će naplata poslova između inostranstva biti značajno usporeno“, poručio je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.

Da li je izgubljena i posljednja šansa da BiH bude korak bliže jedinstvenom tržištu EU i poslovnom ambijentu bez prepreka, te da li je naša delegacija uspjela odgoditi ovaj sivi scenarij biće poznato 8. maja. Konačna odluka trebala bi biti donesena početkom juna na plenarnoj sjednici Radne grupe za finansijsko djelovanje.

federalna.ba