Ukrajina: Rat se nastavlja, mir daleko

Rat bez predaha, mir bez temelja - ukratko je stanje na ukrajinskom ratištu. Dok se rovovi dublje kopaju, nebo nad Ukrajinom paraju dronovi i rakete, sudbina jedne nacije pretvara se u pitanje globalnog poretka. U političkim hodnicima Washingtona, Moskve, Brisela, Pariza - pregovori, ucjene i diplomatske poruke upakovane u obećanja mira. No, prsti su i dalje na obaraču. Da li je moguće u Ukrajini postići mir bez predaje?

Na prvoj liniji fronta u Ukrajini, ruske snage nastoje učvrstiti kontrolu nad područjem Donjecka. S druge strane, ukrajinska vojska – uprkos velikim gubicima i konstantnom pritisku – pokazuje izuzetnu otpornost, vođena snažnom voljom da zaštiti teritorijalni integritet i nacionalni suverenitet.

Rat u gradovima: Ruski zračni napadi ciljaju civilnu infrastrukturu

Rat se preselio iz rovova u gradove. U posljednjim sedmicama, ruski zračni napadi su dodatno intenzivirani. Stotine dronova, projektila i raketa ciljaju civilnu infrastrukturu: energetska postrojenja, željezničke stanice, pomorske objekte, bolnice i stambene četvrti.

"Probudio nas je snažan zvižduk. Shvatili smo da moramo bježati. Tek što smo izašli na ulicu, raketa je proletjela iznad nas – i onda je uslijedio udar", govori Natalj Ponomarenko, stanovnica Kijeva.

Rat u Ukrajini, iako primarno vođen oružjem, istovremeno je i složena igra političkih strategija i geopolitičkog nadmetanja. Diplomatija ne miruje, ali susreti koji bi mogli označiti prijelomne tačke često završavaju bez konkretnih rezultata. Jedan od takvih susreta bio je i sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, održan na Aljasci. Iako je najavljen kao pokušaj obnove dijaloga i korak ka miru, susret je više ličio na diplomatski teatar nego na ozbiljnu pregovaračku platformu. Rezultat – nejasno formulirano obećanje o mogućem budućem okviru za mir. Jasno je samo da je Putin nanovo demonstrirao svoju poznatu taktiku – kupovina vremena kroz razgovore, dok na terenu vojna operacija ne prestaje. Poruka Ukrajini i Zapadu ostala je ista: sigurnosne garancije za Ukrajinu su prihvatljive, ali ne na račun ruskih nacionalnih interesa. Ključni zahtjevi uključuju ukrajinsku vojnu neutralnost i priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka.

"Nadam se da će razumijevanje koje smo postigli na ovom sastanku doprinijeti cilju, a to je mir u Ukrajini. Očekujemo da Kijev i evropske prijestolnice ovaj proces shvate konstruktivno, te da ne postavljaju nove prepreke", poručio je Vladimir Putin, predsjednik Rusije. 

Trump, koji je ruskog lidera gostoprimstvom na Aljasci  na velika vrata vratio u centar diplomatije, nastojao je balansirati – s jedne strane vršiti pritisak na Moskvu, a s druge izbjeći otvoreni diplomatski sukob.

"Rekao bih da smo imali veoma produktivan sastanak. Dogovorili smo se o mnogim stvarima, iako nismo uspjeli riješiti nekoliko ključnih pitanja. Ostvaren je napredak – ali kao što kažem, nema sporazuma dok ne bude sporazuma", istakao je predsjednik SAD-a Donald Trump.

Nekoliko dana nakon samita s Putinom, Trump je u svojoj rezidenciji organizirao hitan sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, generalnim sekretarom NATO-a i vodećim liderima iz Evrope. Cilj – popraviti utisak koji je ostavio susret na Aljasci i reafirmisati podršku Ukrajini. Međutim, i ovaj skup bio je više refleks političke improvizacije nego jasno definiran diplomatski napor. Evropski lideri bili su decidni – mir bez pravde nije mir, već kapitulacija. Podržali su Zelenskog u njegovom čvrstom stavu: Ukrajina neće trgovati svojom teritorijom.

"Ruski zahtjev da se Kijev odrekne slobodnih dijelova Donbasa je uporediv s idejom da bi se Sjedinjene Američke Države trebale odreći Floride", naveo je Merz.

"Sumnjam u iskrenost Putinove želje za mirom. Njegov krajnji cilj je da zauzme što više teritorije i dugoročno oslabi Ukrajinu. Naš zadatak je da osiguramo mir – ali mir zasnovan na poštovanju međunarodnog prava i suvereniteta", naglasio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Ukrajinski predsjednik ne odustaje od nastojanja da kroz daljnje razgovore i susrete na najvišem nivou pronađe put ka miru, iako je svjestan da se to neće dogoditi uskoro.

"Rusi čine sve da izbjegnu direktne pregovore, jer im rat i dalje odgovara. Nastavit će tražiti načine za odgađanje završetka sukoba. Zato je ključno smanjiti im prostor za manevar. Jedinstvo Sjedinjenih Američkih Država i Evrope predstavlja upravo taj faktor koji će smanjiti prostor za rat", smatra Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine.

Evropski saveznici rade na sigurnosnim garancijama za Ukrajinu

U tom kontekstu, evropski saveznici – predvođeni Francuskom, Velikom Britanijom i Evropskom unijom – aktivno rade na uspostavi sigurnosnih garancija za Ukrajinu. Radi se o modelu kolektivne podrške i zaštite koji bi uključivao: međunarodnu mirovnu misiju, vojne garancije, pravne obaveze zaštite ukrajinskog suvereniteta. Ove mjere su zamišljene kao specifična verzija NATO-ovog člana 5, prilagođenog okolnostima sukoba u Ukrajini. Ipak, konačni dogovor još čeka potvrdu i uključivanje Sjedinjenih Američkih Država, čija je podrška ključna za potpunu realizaciju ovih garancija.

"Evropski lideri, kao i trideset pet članova Koalicije voljnih, posvećeni su ovom procesu. Zahvaljujući pripremljenim i potvrđenim doprinosima na nivou ministara odbrane – pod strogom tajnošću – možemo reći da je posao završen i spreman za političko odobrenje", dodao je Macron.

Pitanje ko je zapravo gospodar rata u Ukrajini nema jednostavan odgovor. Iako Rusija trenutno drži vojnu inicijativu, Ukrajina – uz snažnu podršku Zapada – nije samo pasivna žrtva, već i aktivni, ključni akter sukoba. Zapadne sile, iako nisu direktno uključene na frontu, igraju presudnu ulogu kroz diplomatski pritisak, sankcije i vojnu pomoć. Stoga gospodar rata nije samo jedna država ili vojska, već kompleksan splet unutrašnjih i vanjskopolitičkih faktora. Rat se tako pretvara u složenu igru moći između Moskve i Zapada, s Ukrajinom u centru kao ključnom polugom. Ishod ove krize neće utjecati samo na sudbinu Ukrajine, već će oblikovati i pravila globalne politike u godinama koje dolaze.

federalna.ba