„Mi smo prijetnja Putinu": Polovina novinara malog norveškog medija na ruskoj potjernici

Zvanični list ruske vlade neočekivan je izvor priznanja za evropski medij koji kritički izvještava o Vladimiru Putinu i pruža utočište ruskim novinarima u egzilu. Ipak, u maju, dva dana nakon što je Rusija testirala novi interkontinentalni balistički raketni sistem koji je NATO nazvao „Satan II“, članak u listu Rossijskaja gazeta izazvao je slavlje u jednoj udaljenoj redakciji na Arktiku, opisuje Miranda Bryant za The Guardian.

U tekstu o reakcijama „vodećih svjetskih medija“ na testiranje rakete Sarmat spomenuto je svega nekoliko medijskih kuća, među kojima su BBC, Reuters, Associated Press i France 24.

Među njima se, međutim, našao i Barents Observer, mali nezavisni internetski medij u vlasništvu novinara, koji na engleskom i ruskom jeziku izvještava o sjevernoj Rusiji i euroarktičkoj regiji iz skromne redakcije u Kirkenesu, gradu na sjeveroistoku Norveške.

To je bilo posebno iznenađujuće jer je rusko Glavno tužilaštvo ovaj medij prethodno proglasilo „nepoželjnom organizacijom“, dok se polovina njegovih novinara nalazi na ruskoj potjernici.

Glavni urednik Thomas Nilsen objasnio je zašto je spominjanje u ruskim državnim novinama predstavljalo razlog za zadovoljstvo.

„Našli smo se među onima koje je sam ruski vladin list nazvao 'vodećim svjetskim medijima'. Bio je to veoma dobar dan za Barents Observer jer je to značilo da smo uspjeli doprijeti do samog užeg kruga Kremlja“, rekao je Nilsen.

Norveški grad postao utočište za ruske novinare u egzilu

Prošle sedmice norveški premijer Jonas Gahr Støre i finski predsjednik Alexander Stubb razgovarali su telefonom s Putinom, što je predstavljalo rijedak trenutak direktnog kontakta između ruskog predsjednika i evropskih lidera.

Nakon razgovora Støre je izjavio da postoje „velike razlike u stavovima“ s Putinom.

Te razlike posebno su izražene kada je riječ o slobodi medija. Samo nekoliko dana kasnije, nezavisni ruski list Novaja gazeta, dobitnik Nobelove nagrade za mir, bio je prisiljen prestati s radom, navodeći nepodnošljiv pritisak vlasti.

Kirkenes se nalazi na kratkoj udaljenosti od norveško-ruske granice, gdje se nalazi i jedini preostali legalni kopneni granični prijelaz iz Rusije prema evropskom schengenskom prostoru.

U ovom gradu posebno se osjećaju rastuće napetosti u odnosima s Moskvom.

Međutim, od početka ruske invazije na Ukrajinu, Kirkenes je postao i utočište za Ruse koji su se našli na meti Putinovog režima. Među njima su i novinari koji su dobili posao u redakciji Barents Observera.

Ruske vlasti raspisale potjernice za novinarima

Novinar Denis Zagore, porijeklom iz ruskog Murmanska, nedavno se našao u bazi podataka ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Optužen je za povezanost s „nepoželjnom organizacijom“ i nepoštivanje zakonskih obaveza koje se odnose na „strane agente“.

Zvaničnici u Murmansku podnijeli su zahtjev da mu se u odsustvu odredi pritvor.

Zagore je treći novinar Barents Observera koji živi u egzilu u Kirkenesu, a čije je ime dodano na rusku potjernicu.

Uprkos tome, kao i njegove kolege, odlučan je nastaviti raditi bez promjena.

„Ne mogu reći da me ovo iznenadilo, s obzirom na to da su postupci ruske države prilično predvidivi i da je pokretanje krivičnih postupaka bilo samo pitanje vremena“, rekao je Zagore u intervjuu.

„Ne namjeravam ništa mijenjati u svom životu zbog ovoga. Osim toga, mogli su me pronaći i bez raspisivanja potjernice“, dodao je.

Njegovo stavljanje na potjernicu uslijedilo je nakon što je njegova kolegica Olesia Krivtsova u julu u odsustvu osuđena na šest godina zatvora zbog optužbi za „opravdavanje terorizma“ i „diskreditaciju“ ruske vojske.

Prošle godine urednica vijesti Farida Kurbangaleeva također je u odsustvu osuđena na osam godina zatvora zbog „širenja lažnih informacija“ o ruskoj vojsci i „opravdavanja terorizma“.

Prethodno je označena kao „strani agent“, a ruske vlasti bezuspješno su zatražile njeno izručenje iz Češke, gdje je tada živjela.

Još jedan novinar Barents Observera, Georgii Chentemirov, također je uvršten u registar „stranih agenata“, protiv njega je pokrenut krivični postupak te mu je izrečena novčana kazna.

Redakcija napravila zid s fotografijama novinara s potjernica

U redakciji Barents Observera zaposlenici pokušavaju ublažiti atmosferu prijetnji i zastrašivanja na neobičan način.

Napravili su „zid potjernica“, na kojem su izložili fotografije svojih novinara preuzete iz ruskih evidencija traženih osoba.

Iako godinama rade pod pritiskom koji dolazi s druge strane granice, Nilsen kaže da je posljednjih mjeseci došlo do „dramatične eskalacije“.

„Živimo veoma blizu granice, tako da smo vjerovatno neke stvari primijetili ranije nego ostatak Evrope“, rekao je.

Ipak, kao novinara, najviše ga zabrinjava način na koji ruski predsjednik pokušava proširiti kontrolu nad medijima izvan granica vlastite države, ciljajući nezavisne redakcije i ruske novinare u egzilu širom Evrope.

Prema njegovim riječima, osobe koje se nađu na meti ruskih vlasti često uklanjaju svoja imena iz javnosti i prestaju kritizirati rat u Ukrajini na društvenim mrežama.

Novinari Barents Observera odlučili su postupati upravo suprotno.

„Putin nije prijetnja nama, mi smo prijetnja njemu“

„Mi tvrdimo da Putin nije prijetnja nama, nego da smo mi prijetnja njemu. Slobodno i nezavisno novinarstvo prijetnja je svakoj diktaturi“, poručio je Nilsen.

Nakon što su ruske vlasti Barents Observer proglasile nepoželjnom organizacijom, čime je osobama u Rusiji kontakt s njegovim novinarima postao zakonski kažnjiv, redakcija je morala pronaći nove načine za prikupljanje informacija.

Novinari se oslanjaju na javno dostupne izvore, razgovore s osobama koje prelaze granicu, satelitske snimke, praćenje avionskog i pomorskog saobraćaja te kontakte s Rusima koji žive u egzilu.

„Ne želim reći da je ovo lako. Svakim danom postaje sve teže. Ali i dalje je moguće“, rekao je Nilsen.

Ruski milijarder tužio mali norveški medij

Pored pritisaka ruskih vlasti, Barents Observer suočava se i s pravnim postupkom pred Visokim sudom u Londonu, koji je pokrenuo ruski milijarder Vitalij Orlov.

U redakciji strahuju da bi ih ovaj postupak mogao dovesti do bankrota.

Tužba se odnosi na pet novinarskih tekstova objavljenih između 2025. i 2026. godine o kompaniji Norebo, koja se bavi ribarstvom.

Orlov je jedan od osnivača te kompanije i njen većinski vlasnik.

Novinarka koja je pobjegla iz Rusije nastavlja raditi uprkos presudi

Olesia Krivtsova danas ima 23 godine, a bila je devetnaestogodišnja studentica kada je pobjegla iz kućnog pritvora u ruskom Arhangelsku.

Uspjela je pobjeći nakon što je uklonila elektronsku narukvicu za nadzor, a zatim preko Bjelorusije stigla u Litvaniju.

Protiv nje je pokrenut krivični postupak nakon što je na internetu podijelila objavu o eksploziji na Krimskom mostu i otvoreno kritizirala rat u Ukrajini.

Kada je 2023. godine prvi put razgovarala s novinarima Guardiana u redakciji Barents Observera u Kirkenesu, tek je bila zaposlena kao novinarka.

U Norvešku je stigla suočavajući se s posttraumatskim stresnim poremećajem.

„Zaista sam se bojala da ću biti uhapšena, zarobljena ili na neki način vraćena u Rusiju“, ispričala je tada.

Danas, uprkos nedavno izrečenoj zatvorskoj kazni, o svojoj situaciji govori smireno i pragmatično.

„Ruskim specijalnim službama zapravo nije važno gdje se nalazite. Nije važno jeste li u Kirkenesu, Australiji ili negdje drugo“, rekla je.

„Ako vas žele ubiti, otrovati ili zarobiti, pronaći će vas“, zaključila je Krivtsova.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.