Crna Gora i Albanija traže pomoć NATO-a u borbi protiv ruskih dezinformacija

Ministri odbrane Crne Gore i Albanije žele da NATO pošalje stručnjake koji bi im pomogli u borbi protiv sve izraženijih ruskih dezinformacija, u trenutku kada Moskva pojačava hibridne napade širom Evrope.

U odvojenim intervjuima, ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović i njegov albanski kolega Ermal Nufi izjavili su da bi Alijansa trebala povećati podršku njihovim zemljama, koje se suočavaju s kampanjama na društvenim mrežama za koje tvrde da imaju cilj destabilizovati države Balkana.

„Rusija kontinuirano provodi informativne kampanje usmjerene na ranjivosti crnogorskog i drugih društava na Zapadnom Balkanu“, rekao je Krapović, prenosi briselski portal Politico.

NATO podrška uoči izbora i evropskih integracija

Poziv dolazi u ključnom trenutku za Podgoricu, koja nastoji pristupiti Evropskoj uniji 2028. godine, dok Tirana isti cilj želi ostvariti do kraja decenije.

Crna Gora bi, također, trebala održati parlamentarne izbore tokom ljeta naredne godine, dok su u Albaniji lokalni izbori zakazani za maj.

Ministri obje zemlje jasno su poručili da im je potrebna pomoć u suočavanju s problemom utjecaja putem interneta.

Saveznici NATO-a prvi put su se 2018. godine dogovorili o formiranju timova za odgovor na ovu vrstu prijetnji.

Bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za nove sigurnosne izazove Antonio Missiroli objasnio je da takav tim obično čini desetak stručnjaka koje osiguravaju vlade država članica. Njihov zadatak je pomoći u koordinaciji odgovora, praćenju prijetnji i pružanju političke podrške.

„Očigledno je da naši kapaciteti u pogledu modernizacije opreme, ljudskih resursa, administrativnih kapaciteta i strateške komunikacije nisu dovoljno razvijeni“, rekao je crnogorski ministar, prenosi Politico.

Nufi je istakao da bi NATO trebao biti „aktivniji u pronalaženju načina za suzbijanje zlonamjernih aktera na internetu, uspostavljanju protokola unutar država članica NATO-a i formiranju timova za pomoć zemljama kojima je ona potrebna“.

Optužbe o ruskom i iranskom utjecaju na proteste

Albanski premijer Edi Rama optužio je Rusiju i Iran za podsticanje aktuelnih protesta protiv korupcije, koji su počeli u maju.

Albanski ministar odbrane izjavio je da je tokom protekle godine zabilježen porast kampanja na društvenim mrežama koje „podstiču mržnju i bijes“.

Dodao je da postoje „organizacije indirektno povezane s Rusijom“, navodeći da su zabilježene njihove aktivnosti i međusobne interakcije na internetu.

Međutim, Bljerjana Bino, suosnivačica nezavisnog instituta SCiDEV iz Tirane, izjavila je da je Albanija dokumentovala medijske kampanje na društvenim mrežama povezane s Rusijom o drugim pitanjima, ali da ne postoje dokazi koji bi potvrdili Ramine tvrdnje.

„Pokušaj vlade vidimo kao način da se delegitimiziraju opravdane pritužbe građana“, rekla je Bino za Politico.

I Rusija i Iran negirali su bilo kakvu umiješanost u protestni pokret.

Prema riječima Bino, ruske dezinformacije manifestuju se kroz kampanje na društvenim mrežama usmjerene na pitanja pristupanja Evropskoj uniji i NATO-u, kao i kroz podsticanje kulturnih sukoba, uključujući pitanja povezana s LGBTQ zajednicom.

Dodala je da su pojedini lokalni mediji dodatno širili takve narative.

Ruski utjecaj u Crnoj Gori i uloga društvenih mreža

U Crnoj Gori Moskva provodi informativne kampanje s ciljem jačanja podrške prosrpskim i proruskim opozicionim strankama, koristeći i mreže povezane sa Srpskom pravoslavnom crkvom, izjavio je za Politico Ljubomir Filipović s Državnog univerziteta Arizone.

Krapović je upozorio da bi ovi izazovi mogli postati još izraženiji naredne godine, kada su planirani parlamentarni izbori.

Također se založio za češće posjete visokih zvaničnika NATO-a Crnoj Gori, ističući da bi takvi dolasci predstavljali važan signal značaja zemlje za Alijansu.

„NATO i EU moraju ostati veoma prisutni, kako praktično tako i politički“, naglasio je crnogorski ministar odbrane.

Podrška NATO-u znatno veća u Albaniji nego u Crnoj Gori

Podrška javnosti članstvu u NATO-u značajno se razlikuje između dvije zemlje.

Prema nedavnom istraživanju Alijanse, u koje je Politico imao uvid, 95 posto građana Albanije podržava ostanak zemlje u NATO-u, dok isti stav ima 52 posto ispitanika u Crnoj Gori.

To je ujedno najniži procenat podrške među državama članicama NATO-a.

NATO spreman razmotriti slanje dodatnih stručnih timova

NATO je ranije slao timove za odgovor na hibridne prijetnje u Crnu Goru 2019. godine i Litvaniju 2021. godine.

Također, stručni tim upućen je u Albaniju 2022. godine, nakon iranskog cyber napada.

Nekoliko diplomata NATO-a, koji su za Politico govorili pod uvjetom anonimnosti, navelo je da slanje takvog tima obično zahtijeva konsenzus država članica, ali da bi saveznici bili spremni razmotriti tu mogućnost.

Istovremeno su upozorili da Albanija takvu podršku ne bi trebala koristiti za unutrašnjopolitičke potrebe.

Zvaničnik NATO-a izjavio je da Alijansa „može pružiti dodatnu podršku ukoliko ona bude zatražena“.

„Saveznici su pojačali pripreme za suzbijanje destabilizirajućih aktivnosti, njihovo odvraćanje i odbranu od njih, uključujući unapređenje cyber odbrane“, dodao je zvaničnik.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.