U Sarajevu okrugli sto i izložba povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Bosni i Hercegovini organizirao je obilježavanje 27. januara – Dana sjećanja na žrtve Holokausta, u skladu s epidemiološkim mjerama uvedenim zbog COVID-19.

U povodu obilježavanja 27. januara – Dana sjećanja na žrtve Holokausta, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu svake godine organizuje i učestvuje u nizu aktivnosti u svrhu odavanja počasti žrtvama Holokausta, kao i daljeg izučavanja zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine tokom holokausta.

Tim povodom u Sarajevu, u Rektoratu Univerziteta u utorak održano je otvorena izložba ”Koncentracioni logori, mjesta stradanja Jevreja Bosne i Hercegovine“, autora Elija Taubera.

Pored toga, organiziran je i okrugli sto ”Stradanje Jevreja Bosne i Hercegovine u Holokaustu“.

Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, podsjetio je kako je 2005. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN)  donijela rezoluciju kojom obavezuje sve demokratske zemlje da obilježavaju 27. januar kao Dan sjećanja na žrtve Holokausta.

Podsjetio je da je to dan kada su sovjetske trupe ušle u jedan od najvećih koncentracionih logora na svijetu, Aušvic i oslobodile ga, a u njemu je stradalo na milione Jevreja. Podsjetio je kako su ubijeni na milione ljudi jer se nisu slagali sa fašističkim režimom.

”Poznato je da je u periodu od 1933. od 1945. godine na sceni bilo ostvarivanje Trećeg Rajha, odnosno stvaranje velike Njemačke. Naravno, svi takvi projekti, podrazumijevaju uništenje drugih naroda i uništenje drugih država. U svemu tome najviše su stradali Jevreji koji su optuženi da su najveći krivci za postojeću ekonomsku, političku i svaku drugu krizu u čitavom svijetu”, rekao je Muratović.

Dodao je kako je planirano da  se danas na okruglom stolu fokusiraju na stradanje Jevreja u BiH.

”Inače, u BiH je stradalo u periodu od 1941. do 1945. godine više od 10.000 Jevreja”, rekao je Muratović.

Podsjetio je da će sutra posjetiti bivši sabirni logor Kruščica kod Viteza i položiti cvijeća na spomen obilježje žrtvama fašističkog terora, gdje su Jevreji deportovani iz gotovo svih dijelova BiH, a potom transportovani u Jasenovac i Aušvic.

”Naravno, kada je riječ o ovakvom zlu, a holokaust je paradigma genocida kao najvećeg zločina, onda se postavlja pitanje kakvi su to morali biti ljudi koji su mogli ubiti milione ljudi zato što su bili druge vjere, nacije, rase?”, upitao je Muratović.

Podsjetio je kako su se mnogi naučnici bavili ovom tematikom i došli do zaključka da je u pitanju autoritarni sistem i izvršavanje naredbe autoritarnog vođe.

”Naime, pojavio se u periodu od 1933. do 1945. Adolf Hilter sa svojim autoritarnim sistemom, nacističkim režimom koji nije poznavao druge i onda je moglo da se desi to da su dojučerašnje komšije, kolege s posla, kad su obukli uniformu krenuli u takav zločin koji nema premca u svijetu“, rekao je Muratović.

Naveo je kako je nakon 1945. rečeno nikad više, a vremenom je to postala fraza, što se pokazalo i na primjeru BiH.

Eli Tauber, autor izložbe, kazao je kako je UNSA te Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava pokrenuli okrugli sto o Holokaustu.

Tauber je podsjetio da je manifestacija organizirana već nekoliko puta, a sada je nastavljena ali u težim uslovima.

”Osnovna ideja izložbe je da prikažemo jedan momenat Holokausta i da ga pokušamo tako kroz pojedine dijelove njegove i dešavanja dovesti do onog momenta kada je došlo do konačnog rješenja jevrejskog pitanja. A konačno rješenje jevrejskog pitanja svakako je bilo u logorima i tamo se uglavnom sve završavalo“, rekao je Tauber.

Podsjetio je da je mali broj ljudi preživio koncentracione logore, to su uglavnom bili oni izuzetne fizičke spremnosti ili su imali sreće da ne završe u gasnim komorama.

”Na osnovu mog iskustva i istraživanja, kako u Jasenovcu tako i nekim drugim logorima, posebno Aušvicu, vidio sam da je sve bilo izuzetno osmišljeno, dobro aranžirano i ništa nije ostavljeno kao mogućnost da se dese neke stvari koje nisu predviđene nekim unutrašnjim protokolom u nekom logoru“, rekao je Tauber.

Rekao je kako obično oni koji su ušli u neki logor nikada više nisu mogli izaći iz njega niti je bilo mogućnosti da se neko oslobodi logora.

Pojasnio je kako ima mnogo načina na koje je neko dospio u logor, na osnovu ranije utvrđenih spiskova, ili partizani uhapšeni poslije Sutjeske te provedeni u Aušvic, ili čak i ljudi koji su tu dospjeli kao politički zatvorenici.

”U logorima su stradale razne kategorije ljudi. Ali kada govorimo o holokaustu, govorimo o tome da je unaprijed sve osmišljeno i da su postavljeni logori i razvijali se upravo na onakav način da bi omogućili što efikasniju egzekuciju onih koji su tamo dovedeni”, rekao je Tauber.

Osvrnuo se na različite podatke o broju stradalih te kazao kako je ”najveća fabrika smrti” bio Aušvic i tamo je zbog ”dobro razrađenog sistema“ stradao veliki broj ljudi.

Podsjetio je kako je i sam uradio nekoliko razgovora s preživjelima logora Aušvic, Jasenovac i drugi, te da zna kako preživjeli ne vole govoriti o strahotama kojima su bili izloženi te često nastoje potistnuti u zaborav ono što im se dogodilo.

”Bilo je veoma teško 'izvući' iz njih istinu ili bar djelić istine, ali ja sam jako zadovoljan da sam nešto tako bar jednim dijelom uspio”, rekao je Tauber.

Naveo je kako je o tome pisao i u svojoj knjizi u kojoj je nastojao prikazati stvarno stanje i postojanje Holokausta u BiH.

Istakao je da u mnogim zemljama Holokaust je baziran na antisemitizmu što u BiH nije bio slučaj, a primjeri antisemitizma su bili vrlo rijetki.

Podsjetio je na velika stradanja Jevreja u Zagrebu i Beogradu, dok se dio Jevreja ipak spasio u Sarajevu i Mostaru.

Kazao je kako se poslije Drugog svjetskog rata u Sarajevo vratilo oko 2.000 Jevreja, mnogi su ostali u Zagrebu, Beogradu ili su odselili u druge zemlje. Navodi kako danas u BiH živi oko 700 Jevreja, većina je u Sarajevu.

Izložba će biti otvorena narednih 15 dana, a riječ je o logorima u kojima su stradali Jevreji u BiH. Predstavljena je i deportacija Jevreja, donesenim zakonima kojima su im oduzeta određena prava te je na taj način rađeno na njihovom uništenju. Dio Jevreja stradao na putu do logora. Upravo to što nisu prošli određene evidencije, teško je utvrditi koliko je tačno ljudi stradalo ili su odvedeni direktno u gasne komore.

federalna.ba/AA