Obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Širom svijeta obilježava se Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Na ovaj dan, 1945. godine, jedinice sovjetske armije su oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor Aušvic (Auschwitz)   u kojem je bilo oko 7.000 preživjelih logoraša, među njima i 700 djece. U Memorijalnom centru Srebrenica Potočari, tim povodom, predstavljena je Muslimansko-jevrejska mirovna inicijativa u cilju promicanja međusobnog razumijevanja i dijaloga između jevrejske i muslimanske zajednice.

Inicijativu su potpisali reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović i predsjednik Svjetske federacije udruženja Bergen-Belzen (Bergen-Belsen) Menahem Rozensaft (Menachem Rosensaft), u prisustvu - Munire Subašić, predsjednice Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, te Jakoba Fincija, predsjednika Jevrejske zajednice u BiH. U uvodnom obraćanju, predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari Hamdija Fejzić je istakao:

„Vjerujem da ova inicijativa ima historijski značaj – kako za našu zemlju, tako i za cijeli svijet. Muslimansko – jevrejska inicijativa simbolizira našu zajedničku odgovornost prema budućim generacijama, a naše riječi i djela moraju biti svjetionik koji vodi ka međusobnom poštovanju i povjerenju.“

Naša je dužnost da pamtimo sve žrtve holokausta, naveo je Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik u BiH:

„Na ovaj dan, nekolicina onih koji su preživjeli teror holokausta u Aušvicu su oslobođeni. Dužnost je svih nas da ih pamtimo, ne samo da pamtimo one iz Aušvica, već i brojne druge. Mjesta zatočeništva, ne samo u istočnoj Evropi, ne samo u Njemačkoj, već i u Jasenovcu i brojnim drugim mjestima u ovom dijelu svijeta i u ovom regionu.“

Moramo uraditi sve što je u našoj moći da Ujedinjene nacije proglase 11. juli danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kao što su to učinile i za holokaust, proglasivši 27. januar Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta. Za tu odluku se čekalo 60 godina, poručio je predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci:

„Vjerujem da nećemo čekati toliko da se i sjećanje na žrtve Srebrenice 11. jula proglasi za dan sjećanja. Moramo uraditi sve što je u našoj moći da Ujedinjene nacije proglase 11. juli danom sjećanja na genocid u Srebrenici, jer je to mnogo država već uradilo.“

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović kazao je da je povod današnjeg okupljanja bolan, ali s namjerom da zajedničkom odlučnošću naprave korak prema boljoj budućnosti:

„Posvećenost pamćenju i obilježavanju žrtava prošlih genocida, odbacivanje svih oblika antisemitizma, islamofobije i drugih netrpeljivosti, odlučna predanost zaštiti života, sloboda izražavanja unutar okvira poštovanja na način da, kao prijatelji možemo jedni drugima reći ono što nas brine – naša očekivanja, strahove i nadanja, principi su koji Jevrejima i muslimanima u svijetu mogu biti putokaz za bolju budućnost.“

Danas je vrijeme, a ova komemoracija je mjesto, da se zajedno obavežemo da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da bismo spriječili ponavljanje horora kojih se danas sjećamo te ublažili patnje nevinih, poručio je profesor Menahem Rozensaft, predsjednik Svjetske federacije udruženja Bergen-Belzen:

„Stojim ovdje u Potočarima, sjećamo se, tugujemo za milionima muškaraca, žena i djece koje su sistematski ubili njemački       SS-ovci i njihovi međunarodni pomagači u Aušvicu, Birkenau, Treblinki, Majdaneku, Bergen-Belzenu i svim drugim mjestima užasa.“

Srebrenica predstavlja tragični simbol podjela i mržnje, ali ujedno i izraz posvećenosti budućnosti mira, razumijevanja i jedinstva, riječi su šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera (Johann Sattler):

„Zaključak je da, bez obzira na to, ubijanje i ranjavanje nedužnih civila mora prestati. Bosancima i Hercegovcima je taj osjećaj predobro poznat. Iskusili su ga na svojoj koži, a ta patnja i dan danas pogađa ljude i društvo u cjelini.“

Na početku Deklaracije potpisane u Potočarima se navodi:

„U svijetu u kojem još uvijek čujemo odjeke holokausta i genocida u Srebrenici. Mi, učesnici Muslimansko-jevrejske mirovne inicijative, okupljamo se kako bismo iskovali put pomirenja, međusobnog poštovanja i aktivne izgradnje mira. Naše putovanje je vođeno principima našeg kontinuiranog dijaloga čak i u najtežim vremenima, svjetionikom koji vodi našu zajedničku posvećenost budućnosti u kojoj razumijevanje i zajedništvo mogu pobijediti mržnju, strah i rat.“