Prstenovanje ptica u Hutovom blatu
U Parku prirode Hutovo blato ovih se dana održava kamp za prstenovanje ptica. Treća je ovo godina kako se kamp ove vrste organizira u Bosni i Hercegovini. Prstenovanje se odvija u skladu sa propozicijama EURING-a (Euroringa), vodeće organizacije u ovoj oblasti. Dok zemlje u regiji bilježe veliki broj licenciranih prstenovača, Bosna i Hercegovina ih ima tek četiri koji dolaze iz RS-a.
Bosna i Hercegovina svoje prstenove dobila je tek prije tri godine. Od tada se po prvi put u povijesti BiH krenulo s praćenjem ptica kako bi se došlo do određenih podataka.
“Mi smo tek treću godinu dobili prstenove naspram Hrvatske i Srbije koji to već rade desetljećima ono mislim da prije 70 godina i više su počele", kaže Josip Vekić, voditelj nadzora u Parku prirode Hutovo blato.
Prstenovanje ptica jedna je od metoda markiranja ptica kojom se utvrđuje mapa njihovog kretanja, posebice ugroženih vrsta. Iskusni prstenovač iz Srbije, svoje znanje nesebično dijeli sa polaznicima kampa na Hutovom blatu.
"Ovih dana smo uhvatili, jučer baš jedna Rumenka se zove. Simpatična vrsta ptice pjevačice koja je dosta rijetka kao gnjezdarica u BiH, mlada je ptica ovo bila što smo prstenovali jučer. Prva prstenovana jedinka s prstenom BiH i ovdje na kampu naravno", ističe Nenad Spremo, ornitolog iz Srbije.
U kampu je prethodnih dana prstenovano 700 ptica, odnosno 34 vrste. Od ranog jutra ptice se hvataju u mreže iz kojih se pažljivo vade. Nakon toga određuje im se vrsta, spol, masa tijela, dužina repa, letnih pera, a potom im se na nogu stavlja prsten sa jedinstvenom oznakom. Nestvarno je da pojedine ptice mogu prijeći ogroman put hraneći se ili spavajući u zraku.
"Čak imaju zakržljale noge jer nemaju potrebe da slete na nešto, samo se pridrže. Bjelobrada čigra drži neki rekord, za stotinjak dana je preletjela, prstenovana je negdje na Grenlandu, preletjela je 23.000 kilometara, nađena je na Novom Zelandu", dodaje Vekić.
Da bi se netko bavio prstenovanjem ptica potrebno je položiti ispit za prstenovača pred stručnom komisijom. Neophodno je usvojiti određena znanja poput raspoznavanja ptica, kao i poznavati zakone koji ih štite kao uz opću tehniku prstenovanja.Uskoro bi i Federacija BiH mogla dobiti licenciranog prstenovača.
Inače sam završio biologiju, a intenzivno se bavim tri godine. Najvažnije je to da ne budemo jedna bijela rupa u karti Europe koja ne radi takve radove, naučne radove, bavi se prstenovanjem ptica”, navodi Zlatko Oneščuk, član ornitološkog društva Naše ptice.
Hutovo blato smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe, stoga je potreba za licenciranim prstenovačima neophodna. Obuka u kampu završava se 17. listopada.
federalna.ba