U Njujorku predstavljanje rezolucije o Srebrenici, u dvorani i Bećirović i Komšić

Prilog Amra Ličina

Nacrt rezolucije kojom se 11. juli proglašava međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici  predstavljen je danas na zatvorenom sastanku u Ujedinjenim nacijama. Povodom predstavljanja rezolucije, u Njujork (New York) su otputovali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić gdje su prisustvovali predstavljanju Nacrta rezolucije. Prijedlog rezolucije naći će se na dnevnom redu sjednice Ujedinjenih nacija početkom maja. Ako bude usvojen, u svijetu će se svake godine, 11. juli, obilježavati kao međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Prijedlog Nacrta rezolucije kojom se 11. juli proglašava međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici izazvao je brojne burne reakcije srpskih zvaničnika koji strahuju od ratne odštete, te i da će se rezolucija upotrijebiti, kako često govore, za ukidanje Republike Srpske. Što se Srbije tiče, inače o genocidu u Srebrenici se ne govori, ali Nacrt rezolucije je izazvao reakcije. Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, posljednjih dana je na pomen rezolucije vrijeđao, kako novinare tako i bh. zvaničnike, a skupa sa predsjedavajućom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić, negirao genocid u Srebrenici:

„I šta je smisao svega ovoga? Da prvo Srbima u Bosni i Hercegovini kažete, ne mi nećemo sa vama vi ste genocidni narod. A da vašim komšijama u Srbiji kažete ne interesuju nas autoputevi, možemo jednu traku da napravimo za vas genocidaše, a mi ćemo fini i pošteni da idemo u ove druge dvije trake. I nemojte da se pravite naivni i nemojte da nam prodajete rog za svijeću više. Napisali su preko 9.000 tekstova kako sam snajperom ubijao po Sarajevu. Eto, vidite sa kakvim lažovima imate posla, možete da demantujete koliko hoćete, ne vrijedi. I sve je to bitangama služilo da bi došli do ovoga, da bi pravili atmosferu žigosanja Srba.“

„Oni kažu da je Srebrenica genocid, ja kažem da nije. Da je užasan zločin, ali da nije genocid“, rekla je Brnabić.

Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS, kazao je da bi usvajanje rezolucije bilo povod da se Republika Srpska odvoji od BiH jer, po njegovim riječima, Srbi ne žele živjeti s Bošnjacima koji ih proglašavaju genocidnim narodom. Rekao je to uprkos činjenici da se u tekstu rezolucije nigdje ne spominje kolektivna krivnja, a ukazuje se samo na odgovornost pojedinaca koji su zločine i počinili:

„Genocid se nije desio, on je izmišljena forma kojim su pokušali da satanizuju cijeli srpski narod i da kroz individualne presude koje su bile na sudovima u Hagu to prebace na kolektivnu odgovornost čitavog naroda. Mi smatramo da je taj izmišljeni akt u UN-u uperen protiv Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini.“

Također, Dodik i njegova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata, pozvali su svoje simpatizere da se sutra navečer okupe u Banjoj Luci na "narodnom mitingu" kako bi protestovali protiv usvajanja rezolucije o Srebrenici. Međutim, reakcije iz Srbije i RS-a ne mogu se ničim opravdati, a sama rezolucija ništa neće promjeniti u regiji, kaže za Radio Federacije predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović:

„Rezolucija je na neki način satifakcija žrtvama genocida u Srebrenici i da kažemo tako pranje savjesti Ujedinjenih nacija, to jeste prihvatanje one uloge koju su imale "95. godine. Ništa posebno se neće desiti nakon toga osim što će svakog 11. jula pred zgradom UN-a biti spuštena zastava na pola koplja i što će se svugdje gdje UN ima svoje urede obilježavati. I što će, iako je to i sada prisutno, ali u većem obimu će se genocid izučavati u školama širom svijeta. Na neki način će dobiti širu dimenziju prihvatanja činjenica koje su se desile na prostoru Evrope, a to je najteži oblik ratnog zločina koji svijet poznaje.“

Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kazao je da u rezoluciji o Srebrenici nema ništa što bi bilo sporno bilo kome i da nema nijedne aluzije na ono o čemu pričaju Aleksandar Vučić i Milorad Dodik:

„Kao neko ko je vidio tu rezoluciju, moram vam reći da u njoj nema ništa problematično. Sa aspekta što tamo piše i što se tamo traži rezolucija je prije svega posvećena tridesetoj godišnjici genocida u Srebrenici koja pada iduće godine. Dakle, u njoj nema ništa ni protiv koga u okruženju ni u svijetu.“

Njemački politolog Bodo Veber (Bodo Weber) podsjeća da se radi o ponovnom pokušaju usvajanja rezolucije nakon što su prvu blokirali saveznici Srbije u Vijeću sigurnosti UN-a 2015. godine:

„Ona ne spominje ni srpski narod, ni Srbiju, ni Republiku Srpsku,  znači ništa. Prema tome, to je vrlo oprezno formuliran tekst rezolucije, a na ono na šta se cilja. Na neki način jeste svjetsko priznavanje, dodatno priznavanje, činjenice genocida u Srebrenici i neka vrsta ozvaničenja tog historijskog sjećanja Ujedinjenih nacija.“

Nacrtom rezolucije o genocidu u Srebrenici je, između ostalog, predviđeno da se 11. juli svake godine obilježava kao međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine. Rezolucijom se osuđuje i negiranje genocida  te veličanje ratnih zločinaca, dok se države članice UN-a potiču na čuvanje sudski utvrđenih činjenica kroz obrazovne sisteme, radi sprečavanja revizionizma i ponavljanja genocida. Naglašava se značaj završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida te poziva na nastavak krivičnog progona počinitelja genocida u Srebrenici. Od država članica UN-a traži se da poštuju obaveze prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Inicijatori rezolucije su Savezna Republika Njemačka i Ruanda, a u izradi Nacrta rezolucije učestvovalo je više država članica UN-a.