U Mostaru održan znanstveni skup "Kranjčevićev Mostar: 140 godina kulturnoga i književnoga nasljeđa"

U organizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u utorak je održan znanstveni skup "Kranjčevićev Mostar: Sto četrdeset godina kulturnoga i književnoga nasljeđa", u okviru kojeg su stručnjaci i profesori kroz tri tematska panela govorili o Kranjčevićevu djelu, njegovu kulturnom i književnom nasljeđu te utjecaju na javni i kulturni život.

Skup je organiziran u sklopu kulturno-znanstvenog programa "Kranjčević u Mostaru", koji je počeo 10., a završit će 23. rujna. Održan je u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, gdje je ranije upriličena i izložba "Kranjčević u Mostaru - Dijalog između riječi i slike".

Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić u uvodnom je govoru naglasio je da će simpozij pokriti "širok dijapazon različitih uvida, interpretacija, interdisciplinarnih rakursa o odnosu Silvija Strahimira Kranjčevića i Mostara, kao toposa u onom trenutku u kojem je djelovao kada je došao u Mostar".

Istaknuo je kako je ponosan na organizaciju skupa, naglasivši da je započeo u prigodnom i decentnom ozračju. Dekan je posebno izrazio zadovoljstvo što je Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru u kratkom vremenu uspio organizirati takav simpozij, ističući da to, prema njegovu mišljenju, ne bi uspjele ni veće i financijski i znanstveno snažnije visokoškolske institucije.

Sveučilišni profesor Ilija Musa, zamjenik ravnatelja Federalne novinske agencije, govoreći na prvom panelu u izlaganju "Kranjčevićevo medijsko djelovanje", istaknuo je kako se Kranjčevića najčešće promatra kao pjesnika, iako je važan dio njegova djelovanja i utjecaja na književni i kulturni život ostvaren putem medija njegova vremena.

Podsjetio je da je Kranjčević od 1880-ih objavljivao u brojnim listovima i časopisima, a radom u "Nadi", koja je počela izlaziti u Sarajevu 1895. godine, njegova je uloga dobila novu dimenziju, od autora koji putem medija dolazi do javnosti postao je urednik koji sudjeluje u odlučivanju o tome koji će autori i sadržaji doći do javnosti.

Musa je istaknuo kako Kranjčevićeva urednička uloga nije bila samo tehničke naravi. Prema sačuvanoj ostavštini, vodio je brigu o pribavljanju materijala, izboru tema i autora te rasporedu tekstova, čime je aktivno sudjelovao u oblikovanju sadržaja časopisa. Takvu je ulogu povezao s komunikološkim konceptom gatekeepinga, odnosno selekcijom sadržaja i odlučivanjem o tome što će putem medija postati dostupno javnosti.

 - Nije isto objaviti autora i pozicionirati autora - kazao je Musa, ističući da mjesto teksta u časopisu i prostor koji mu se daje utječu na njegovu vidljivost.

Pritom je naglasio da gatekeeping nije samo isključivanje, nego i afirmacija, jer urednik autoru može otvoriti prostor i učiniti ga vidljivijim. Posebno je istaknuo da je Kranjčević kroz "Nadu" povezivao autore različitih književnih i kulturnih sredina.

 - Njegov put u medijima vodi od autora, preko kritičara, do urednika i kulturnog posrednika, zaključio je Musa.

Drugi panel tematski je bio posvećen Kranjčevićevoj poetici, idejama i književnoj tradiciji, a jedan od izlagača bio je sveučilišni profesor Ivica Petrović.

- Velika obljetnica, veliki hrvatski pjesnik, jedan od najvećih. Okupili smo se u kontekstu jako zanimljivog znanstvenoga skupa koji će pokriti različite teme, od njegovoga medijskog, povijesnog značenja, preko nekih književnih tema, do filozofskih osvrta. Mislim da će skup donijeti neke nove spoznaje o Kranjčevićevom stvaralaštvu – izjavio je Petrović.

Završni, treći panel fokusiran je na Kranjčevićev jezik, nasljeđe i kulturno pamćenje.

Manifestaciju "Kranjčević u Mostaru" organiziraju HKD Napredak - Glavna podružnica Mostar, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Zaklada Sesar.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.