Hrana se baca, a javne kuhinje pune: Zašto doniranje još nije zaživjelo?

Dok cijene prehrambenih proizvoda posljednjih godina vrtoglavo rastu, istovremeno se na nivou Evrope godišnje baci oko 90 miliona tona hrane. I u Bosni i Hercegovini bacaju se velike količine hrane, uprkos životnom standardu. Humanitarni radnici i ekonomisti kažu da postoje modeli kojima se količina bačene hrane može smanjiti, ali je svijest o njima veoma niska, kao i primjena cirkularnih praksi.

Hrana se baca, a potrebe rastu

Prema podacima UNDP-a, godišnja količina bačene hrane po stanovniku Bosne i Hercegovine iznosi oko 86 kg, odnosno 270.000 tona godišnje. Apsurd nastaje kada se sa ovim podatkom sudari činjenica da javne kuhinje iz dana u dan imaju sve veći broj korisnika. Koncept pomoći javnoj kuhinji očigledno još nije dovoljno razvijen. 

„Ono što je sigurno jeste da bi jedna opća akcija u smislu podizanja svijesti, da se hrana ne baca i da se može donirati i javnim kuhinjama, čak i od privatnih lica, a onda i saradnja između Uprave za indirektno oporezivanje i trgovaca, pomogla da se mnogo manje hrane baca, a da bude mnogo korisnija za one koji su u socijalnom problemu“, ističe ekonomista Zoran Pavlović.

Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, usvojenim 2023. godine, ukinut je PDV na doniranu hranu. Iz nevladinih udruženja nadali su se da će ta odluka u velikoj mjeri riješiti probleme javnih kuhinja. Međutim, to se nije desilo.

Subašić: Mnoge firme ne znaju za zakon o doniranju

Na terenu i dalje postoji problem nedovoljne informiranosti kompanija o mogućnosti doniranja hrane bez obaveze plaćanja PDV-a.

„Mnoge firme i dan-danas ne znaju za tako nešto. Sve firme koje mi poznajemo i s kojima sarađujemo rekli smo da mogu nama donirati svu hranu i da tako izvrše povrat PDV-a. Sve te firme koje smo upoznali s tim zakonom i dan-danas nama pomažu“, kazao je Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja Mozaik prijateljstva.

Cirkularne prakse smanjuju otpad

U Bosni i Hercegovini koncept doniranja hrane nedovoljno je razvijen, dok evropske zemlje uspješno provode ovakvu praksu. U Velikoj Britaniji pivare koriste ostatke hljeba za proizvodnju piva, a ta se praksa polako širi i u drugim državama.

„Uglavnom je to u kraft pivarama koje su uglavnom porodične i koje prave razne tipove piva. Veoma je logična i laka praksa. One ostvaruju saradnju s pekarama i supermarketima, preuzimaju ostatke peciva i hljeba koji bi inače završili na deponiji i njima zamjenjuju 25 posto žitarica koje koriste u proizvodnji. Tako da su svi na dobitku“, pojasnila je Milica Končar, stručnjakinja iz oblasti cirkularne ekonomije.

Sistem treba podržati racionalnu potrošnju

Klimatske promjene i društvene turbulencije donose nam veće cijene hrane. Uspostaviti neku cirkularnu praksu ili racionalniju potrošnju može i pojedinac, ali za krupnije korake potrebna je strateška podrška sistema. Za sada se o ovim temama u političkoj sferi govori malo ili se ne govori nikako.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.